DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1897 str. 10 <-- 10 --> PDF |
— 304 — Iz toga bi se skoro moglo ključiti, kao da ne ima nikakove logike izmedju ciena pojedinih srezova; nu tomu ipak nije tako, jer su ciene, odnosno dobivena dobit, ovisne od : 1. obrasta, 2. mješovitosti, i 3. od veće ili manje blizine industrijalnih poduzeća, koja izradjuju lirastovinu. Kako iz izkaza III. proizlazi i obrast i mješovitost pojedinih srezova jeste veoma nejednaka; uzmemo li srez Sožnu 8 kao u svakom pogledu abnormalan (u istom ima naime po rali 107 stabala, dakle popriečno dvaputa toliko, koliko u ostahm srezovima; isto tako mu je i mješovitost abnormalna, naime 2l"lo hrastovine i 79% bukovine i inih) izvan ovog razmatranja, to nam se srez Somovac 22 ukazuje kao najnormalnija sastojina od svih sadanjih starih posavsskih srezova. U tom srezu nalazimo 89 stabala po jutru, doćim mu je mješovitost i 67´´|o hrastovine i 33"|o biele šume. Uzmemo li obrast te sastojine kao 1"0, onda nam se obrast ostalih srezova kreće izmedju 0-4—0-7. Kao što je obrast, tako je i mješovitost veoma nejednaka; hrast je zastupan sa 32" (,—81*´|o, uzevši i ovdje Sočnu 5 iz računa. Obzirom na postignute ciene, možemo staviti sliedeće pravilo: viši postotak hrastovine diže cienu po jutru , usuprot viši postotak biele šume diže cienu po stablu (hrastu). Nu i za to pravilo postoji stanovita granica, i baš ta granica ima nam služiti kažiprstom i mjerilom kod sadanjeg i budućeg uzgoja posavskih hrastika, kako ćemo naime uz najveću drvnu gromadu ujedno i najbolju hrastovu kvalitetu uzgojiti, odnosno najvišu novčanu dobit postići. Kako rekosmo, gornje pravilo vriedi samo do stanovitog postotka, a taj postotak giba se za hrastovinu izmedju 60—70"jo. Srezovi, u kojima smjesa hra-´ stovine premašuje 70´´[o, zaostaju u kvaliteti hrasta za onima srezovima, u kojima se taj postotak giba izmedju 50—70. To nam je pako najboljim dokazom, da hrast svoju najveću vriednost u mješovitoj sastojini postizava. |