DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 6/1897 str. 53 <-- 53 --> PDF |
— 293 — stabala sjeuienjaka pričuvano, a ako ili više neima, tomu da je nzrok bura, koja ib. je porušila. U obće, da knez ne ima prava proti talionici tužbu podići, pošto s njome u obce nikakova posla ne ima. fjnatoč tomu izrekao je sud odluku, koja je pala n prilog knezu. Zeitschrift fiir Forst- und Jagdwesen. Preveo: J. K. Trošenje srne<511i i jelenjih parožaka po puževima, lisicama 1 t; d. Profesor Dr. Altum izneo je u mjesečniku »Zeitscbrift fiir Forstund Jagdwesen« zanimivu činjenicu, da puževi, lisice, vjeverice i divlje svinje troše, odnosno oštećuju odpale srneće i jelenje parožke, Najzanimivije svakako je trošenje (glodanje) po puževima. Poznato je, da puževi trebaju za svoju kućicu kreča, pa zato ib i nalazimo veoma često oko vlažnih zidova; buduć pako da i srneći rožčići sadržavaju, kao i ine kosti, dosta kreča, to je sasvim razumljivo, da si puževi i na taj način naime glodanjem rožčića, pribavljaju za abstanak im nuždnu tvar. Glodanje obavljaju puževi kemičko-mehaničuim načinom, dočim najprije sa slinom razkisele (omekšaju) tvrde rožčiće, te ih zatim tako kemički raztvorene oglodavaju. Osim puževog glodanja, zanimivo je još i ono, koje (po Altum u) polazi od vjeverica; takovi se rožčići poznavaju posve dobro po jasnim urezcima oštrih vjeveričinih zubi. Da i [lisica i divlje svinje, ponajpače ove potonje, grizu parožke, mislim, da ne će nikomu biti osobito novo, jer je poznato, da se svinje otimaju u obće za kostima. Podpisani posjeduje iz ralja pitome svinje iztrgnuti već dobrano nagrizeni srneći rožčić. J. K. Upit? Njeko vlastelinstvo, koje bi prema veličini šumskoga posjeda osposobljena šumara držati moralo, ali ga ne drži, sječe svoje šume, te kusove vozi što na pilanu, što u daljinu od 30 kim. na kolodvor. Ogrievno drvo kupuju seljaci a i šumo-vlastnik daje ga razvažati u obližnja veća mjesta. Umoljavam odgovor na pitanje: Imade li i koja su to zakonit a sredstva, kojima se dotični šumovlastnik na držanje šumara prisiliti može? nadalje: tko je vlastan izdavati i zvoznice gore naznačenim vozarom sada, kada vlastelinstvo šumara nema? Putevi za izvoz materijala vođe kroz više sela i kraj više privatnih i urbarskih šuma, te se je bojati kradje od strane vozara i onih koji bi se za vozare izdavati mogli. B. K. |