DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6/1897 str. 51     <-- 51 -->        PDF

— 291 ~
rikovih šešaraka; nn ako šešarke ma s kojega razloga pofale, oada se
dadu na pupoljke, kojima sredinu (srce) vješto izkruže, dočim vanjska
ljudska skoro neoštećena ostane. Šteta se ne sastoji samo u uništenju
pupoljaka, nego još više u tora, što ptica najprije odgrize cielu vršiku
godišnjeg izbojka, da na taj naćin uzmogne laglje pupoljke izkružiti.


Upliv groma na borore šume. Šumarnik Lađe u Gronbergu
priobcuje u listu «Zeitschrift f. J. u. Jagdwesen», da se je prošloga ljeta
posušilo 28 borova i to svi na jednoj hrpi u površini od 4 ara, a da se
nije u prvi mah znalo za uzrok tomu sušenju. Najprije su počele opadati
četinje na doljnjim granama, a zatim i u vršici. Pobližim iztraživanjem
pronašlo se je, da Su u sredini te hrpe, tri u trokutu stojeća
bora od groma udarena, tako, da se je munjina radialno dalje razprostranila
i to circa 10 m. okolo. Borovi su bili oko 80 godina stari, te
kada su u studenom posječeni, nije im drvo bilo još posve suho, kao kod
inače uginulih stabala. Kako je poznato, ostale vrsti drvlja ne pogibaju
tako uaglo od gromova udarca, a ponajpače udareni hrast može još puno
godina živjeti, dočim se na susjednim hrastovima nikakovog štetnog
upliva opaziti ne može.


Uporaba ruskog zakona za zaštitu šuma. Taj zakon izdan je
godine 1888,, te je sada uveden i u onima okružjima, u kojima je prvo
izključen bio. Obzirom na one šumske prodaje, koje su sklopljene prvo
nego li je taj zakon u kriepost stupio, naređjeno je previšnjom kabinetskom
naredbom od 15. travnja 1895. sliedeče: zakon taj vriedi od onoga časa,
od kako je u kriepost stupio za svakoga i od toga časa počimaju odbori
za zaštitu šuma proti šumskim devastacijama uredovati. Iz toga
sliedi, da svi do sada sklopljeni a jošte neizminuli ugovori, u koliko
niesu u suglasju s tim zakonom, mogu po rečenima odborima ne samo
modificirani, nego i izvan krieposti stavljeni biti. Ta se naredba — veli
se u obrazloženju — ne ima shvatiti kao unatrag djelujuča, jer se ista
tiče samo zabrane jur započete, a zakonom zabranjene devastacije, i to
tako da sve ono, što je do sada na temelju sklopljenoga ugovora već počinjeno,
nekažnjeno ostaje, a i sami ti ugovori ne bivaju posvem a kasirani,
nego samo u toliko, u koliko ne stoje u suglasju sa zakonom o
šumskoj zaštiti.


Zanimivi su nekoji slučajevi osuda iz kojih proizlazi, da se nije rečeni
zakon upotrebio proti šumovlastniku, n^go proti trgovcu, koji je
šumu kupio. Ruski list «Lesnoj journaU donaša nekoliko takovih osuda.


Neki gospodin S. iz Moskve kupio je u Tulskom guvernementu od
jedne seoske obćine šumu, te je tužen, da je 6´1 desjatina šume više posjekao,
nego li je občina prodati smjela . Akoprem je on doprinjeo
ugovor, u kojem se obćina obvezuje, da če izhoditi dozvolu, za tu preko