DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1897 str. 50 <-- 50 --> PDF |
— 290 — zračuili masa, koje se mješaju osobito velika, da se uzmognu oblaci stvoriti. Takove se razlike topline iredju šuHiOin i poljem nikad ne nalaze. Šuma ne može u plivati na stvaranje oborina, ali im ne smeta Mehanički efekat šume prema zračnim strujam je od najvede klimatičke važnosti. U sjevero-zapadnoj Njemačkoj nazrievaju u zaklonu od vjetra vrlo važni klimatički upliv za šumu i polje. U kraškom području bura je najveća zaprieka kulturi. U veoma poharanih dolinah Tirolske tuže se na zle posljedice, koje je nerazborita sječa šuma prouzročila. Ne piri li neko vrieme južni vjetar, ne napreduje ništa u polju ni na njivi, pa i vesela četa ptica postaje redja. Bez zaprieke duva hladni vjetar preko brda i dolina. Mnogo lječilište zahvaljuje zaklonu od vjetra svoju klimatičkozdravstvenu glasovitost. Manji ili veči zaklon od oštrih vjetrova je znameniti klimatički momenat. Najgore je u onih, često daleko se protežu(5ih krajevih Ruske, gdje je blagotvorna zaštita, koju je šuma pružala, izčezla što od sjekire, što od požara. Gdje silu stalnih i jakih vjetrova suvisle šume ne slome, ne može se, osobito u zimah, u kojih malo sniega pada, na uspievanje zimskih usjeva ni misliti^ jer navadno izginu od jakih mrazova. Razmjer zimskih usjeva prema ljetini raste i pada sa ^/o pošumljenja, a ne sa zemljopisnom širinom. Svagdje, gdje su šume izkrčene, promienila je neograničena sila vjetra klimu. U toplijoj godišnjoj dobi oduzima suhi iztočnjak mnogoputa zadnji ostatak vlage, te umnaža uzroke čestih nerodica i uizkog stanja vode. Imućni gospodar pomaže si proti tomu dubokom kulturom, ali mali ratar mora od gladi i pošasti propasti. Ako je i ueračuuajuć ua vjetrove klimatički upliv šume neznatan, to se time neumanjuje velika znamenitost, koja šumi u životu naroda i državah pripada. Žandovskj. Nore šumske štete in´ouzrožene po i)ticama* Profesor Aitum, onaj isti, koji je prvi uzeo dokazivati, da djetlići, niesu onako koristni, kako se je do sada mislilo, jer da ne oštečuju samo onakova stabla, koja su već zaražena kukcima, nego i zdrava, pronašao je u najnovije vrieme, da velik dio Fringilida (zimovke, vrabci, zelenčice, strnadke i t. d.) oštećuje pupoljke raznih stabala, kao šumskih tako i voćaka. Nu na taj način počinjena šteta, da nije velika, samo na pojedinim stablima, da može biti znatna. Osim Fringilida, poznate su i šumske kokoške, da se hrane zimi pupoljcima raznih stabala, ponajpaće bukava. Nu ni te štete niesu od velikog značenja. Koliko je do sada poznato, najveću štetu u tom pravcu pravi krstokljun (Loxia curvirostra) i to na pupoljcima i izbojcima omorike, Ta se ptica inače hrani sjemenom, koje vadi iz omo |