DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1897 str. 48 <-- 48 --> PDF |
— 288 — Različite viesti- Držarni Izpiti iz šumarske struke. Pod predsjeđaDJem kr. zeni Šumarskoga nadzornika g. Roberta Fisehbach a držao se je dne 3. i 4. svibnja pismeni, a 5. do 9. svibnja ustaieni viši državni izpit za samostalno vodjenje šumskoga gospodarenja. Kao izpitni povjerenici fuugirahu gg. Ivan Partaš , kr. profesor šumarstva na kr. gospodarskom i šumarskom učilištu u Križevcima; Favao Barišic , nadšumar. procjenitelj petrovaradiuske imovne obdine i Dragutin Trotzer , nadšumar vlastelinstva nadbiskupije zagrebačke. Gosp. Trotzer obavljao je podjedno i poslove perovodje kod izpita. Izpitu se podvrgoše ; Jakopec Josip. Derenčin Zlatko, Smolčić Mijo, Begua Hinko, Klemenčić Košta, E´erenczffj Emil, Giirth Dragutin, Matolnik Ivan, Radulovid Josip, Weiner Milan, pl. Mibaljevič Milan, Vorkapid Lazar i Grozdanić Milan.—Pismeni izpit obavljen je pod strogom klausurom, a dobiše kandidati prvi dan tri pitanja i to: 1. Iz sadjenja i gojenja šuma: «Koje su prednosti i mane naravnoga, koje umjetnog pomladjivanja šuma; u kom slučaju če te se odlučiti za jedan, u kom za dragi način F> 2. Iz uporabe šuma i tehnologije: «Svaki kandidat neka opiše svojstva, tehničku uporabu i unovčenje onih vrsti šumskoga drveća, koje sačinjavaju glavne sastojine onog kraja, u kom je on za vrieme svoje šumarske prakse najdulje boravio ?» 3. Iz geodosije : «Nivelovanje, methode nivelovauja, nivelovanje površina, reduciranje raža ua temeljnu ravninu. Strojevi za nivelovanje i rektificiranje istih ?» Drugi dan nastavljen je pismeni izpit, te kandidati dobiše sliedeča pitanja: 1. Iz čuvanja šuma: «Koje su glavni štetni zareznici hrastovih šuma, kako oni oštećuju hrastove šume i koja su Vam obranbena i zaštitna sredstva proti istim poznata? Iz uredjenja šuma: Koji cilj mora imati pred očima onaj, komu je povjerena zadaća urediti šumu i sastaviti šumsko gospodarsku osnovu, ako je to šuma bilo države, bilo obćine, bilo privatnika. Kakovu će te vrst uzgoja i obhodnju preporučiti, a ujedno neka se navede iz kojih bi se bitnih dielova takova šumsko-gospodarstveua osnova sastajati morala ? 3. Iz dendrometrije: Kako je moći u taksatorne svrhe opredieliti starost pojedinih sastojinah jeduoličuib i nejednoličnih i to povoljnim primjerom razjasniti? Nakon svršenih izpita zaključilo je povjerenstvo svoje uredovanje, ocienivši uspjeh pismenog i ustmeuog izpita. Prema tomu proglašena su |