DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 6/1897 str. 42 <-- 42 --> PDF |
— 282 — pmastro.iđe^s, praesilvestris, Saturni, taedaeforiais i Vukaso\ dciana od kojih su nekoje nadjene i u drugim zemljama i imale osobite cešerike. Znamenito stablo pradobne šume bijaše Abie s lanceo lat a od koje se našlo ljusaka cešerike i sjemenaka. Iz roda tisa (Taxaceae) sačuvali su nam se ostanci od stabla Ginkg o adi an tboid es, koji je za gornjega miocena u Evropi izumro. Sada živi od toga roda samo jedna jedina vrsta u Kini i Japanu i osobita je svojom spoljašnošcn; to je Gingh o bilob a (Salisburia adiantifolia), koju presadiše u Evropu god. 1754. Fosilnu (okamenjenu) vrstn našao je u okolici susedskoj barun E 11 i n g s li a u s e u te ju odredio kao paprat A d i a n t u m kojoj nalikuje svojom plojkom. Dr. Pila r prispodobio je list sa liš(5em sada živuće vrsti, te se osvjedočio, da ima pred sobom Gingho , onaj čudnovati rod Conifera, koji nalikuje listnatome drveću. Našli su ga kao okaminu na nekojim mjestima sjeverne Amerike, na Groenlandiji, u Italiji, u glina samlandskih, u smedjem ugljenu kod Bovej Tračeva. Fosilna vrsta nalikuje toliko danas živućoj, da je nemogućeodrediti razlike´´´. I paome su (Palmen) rasla za pradobe u okolici zagrebačkoj iz roda Sa bal i Palmantes, kojih bijaše i u drugim krajevima Evrope. Bilo ili je u Englezkoj, sjevernoj Njemačkoj, gornjoj Italiji, u južnoj Francezkoj, kako to iztiee Z i 11 e 1 (str. 807), a da su one mogle rasti, morala je srednja godišnja temperatura iznašati barma 18*^. Debla, koja nadjoše u ugljenicima u Saskoj i druguda, svjedoče, da paome nigu rasle * Gringkho bude do 30 m. visoko piramiđalao stal>lo, gladke, sive kore, Grane su mu izmjenite, raztrešeno vodoravne ili spuštene. Kožnato lišde je 10—12 cm. dugo, 6—8 cm., široko, rombički lepezasto i urezano, dvokrpasto ili nepravilno rovaSeno krpaste. Mužke macice su 25—30 cm. duge, 6mm. široke, plod do 3 cm. dug, opora okusa, kojega u domovini prže i jedu, a daje i dobro ulje. Evropskomu podneblju prija. L. Beissne r (Nadelholzkunđe, str. 191—192) vidio je u botaničkom vrtu u Milanu stablo do 40 m, visoko od 1-20 m. premjera a u Karlsruhu stabala od 20—30 m. visine. U Zagrebu ima jedno stablo i u perivoju kr. universe uz tamošnji stup oglasnik. |