DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6/1897 str. 39     <-- 39 -->        PDF

— 279 —


su imale vjerojatno onakovu Bastavinu kao današnje Hvalinsko
more. Na ovu nas misao nuka fauna i dana« živućili mekušaca
istoga mora i okamenjeni mekušci u naslagama kongerijskim.


Postepice postajahu vode Kongerijskoga mora sve to dublje
pa se dogodi, da su taložine toga mora presizale preko miccenskih
naslaga u kojima je litavski vapnenac najviši na kosama
Zagrebačke gore, te se kod Šestina uzpinje do 300 m.
visoko. Sarmatske naslage označene su nekojim mekušcima
(Ervilia. Mactra, Cerithium, Buccinum).


Ciela pradobna flora susadska ima 232 vrste okamenjenog
bilja, koje je razdieljeno na 31 razred, QG redova i 122 roda«
Sa florom radobojskom ima zajednički 80, sa Prominom u Dalmaciji
12 vrsta.


Dr. Pila r misli, da fosilna fiora susedska od sivih do
bielih lapora nije istovjetna, več naslućuje, da bi tri zasebične
flore mogle razlikovati: ponajprije flora prielaznih naslaga^ zatim
sarmatsku floru i napokon floru bielih lapora. Još nam valja
iztaknuti, da biljevne ostanke u Susedu ne prati lignit, kao u
večim drugim miocenskim ležištima i tek na lievoj obali Krapine
našlo se uglja, nu biljevnih ostanaka nisu do sada tamo
odkrili.


Sad valja da iztaknemo pradobnu susedsku floru koju odkriše
slučajno. . .


Na lievoj obali Save, a na briegu 61 m. visoku, uzdižu
se podori grada Suseda. S južne strane otvorili su prije više
godina kamenaru i kopali gradju za nasip, što su gradili na
rukavcu Save kod Trnja. Tom su prilikom našli mnogo otisaka
od morskih riba, bilja, dapače i jedan kostur od veleribe (My-
Bocetes Agrarni), okamenjene zube od moskih psina i drugih
okamina.


Tu je pobrano do 100 vrsta bilja, a samo su dvie vrste
sabrane sjeverno od kamenare blizo ceste, koja vodi iz Suseda
u Zaprešič.


Ova kamenara ima i osobitu geologičku osobitost, da je
naime posred škriljastih lapora uklopljena bila velika stiena ka