DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1897 str. 38 <-- 38 --> PDF |
— 278 — Sused i okolica. Prije što zaronimo misiju u pradobu okolice Busedske, nuždno je da rečemo dvie tri o Bamom kraju, kojim želimo provesti štioca. Kako je poznato stere se BJeverno od bieloga našega Zagreba ubava Zagrebačka gora od sjevero-iztoka prama jugozapadu duljinom od 43 kilometra, iztaknuv se 1035 m. visokim Sljemenom. Sa zapadne strane pada u strmim obroncima prama rieci Krapini. Nedaleko njezina utoka u Savu ona su prasvjetna grobišta u kojima je pohranjeno prekrasno bilje, ali sačuvane i razne morske životinje naročito morske ril:)e iz roda Slednica (Clupeacea, Haringe). Ima tu u laporu tako divotno sačuvanih bilina n. pr, morskih alga iz roda Cjstoseira, koji se papirasto razpada^ ali žalibože i osiplju, kad se je škrilj osušio. Koncem miocenske periode bijaše Zagrebačka gora otok, kojega je more sa sviju strana oplakivalo. Kad se je to more u svojoj slanosti promienilo, postalo je lužno-vodno kao što je danas Crno more. I u ovo doba bija>še Zagrebačka gora još uvjek otokom, ali znatno vcčim, prostranijim. Tek koncem sarmatske dobe razvio se kopneni lik u cieloj Hrvatskoj, nu unatoč tome bijaše pokrivena plitkim jezerima, trsticima, močvarama i ritovima. Na dno tih voda taložio se bieli i krednati lapor, pohranjujuči u sebi razne organizme. Koncem miocenske periode, povukoše se morske vode posve natrag sa zemlje. Zatim nastade novo pomicanje tla, a vode poplaviše kopno ponovno, kako je to iztako naš neprežaljeni i veleumni geolog dr. Gjuro Pilar , opisujući pradobnu floru okolice susedske"^. Nu te vođe ne bijahu više čisto slane, več ^ ^^ Plora fossilis Siisedana (Susedska fosilna ilora). Zagreb, 1883, stv. 163, sa XV. tabla. Izdala jugoslavenska akademija. Čuveno ovo djelo pisano je jezikom hrvatskim i francuzkim. Gradivo čuva se i danas u narodnom muzeju a medjii njime i najstarija sbirka bilinskih otisaka., koju je sabrao pok. major Mihajlo Sabljar. Ovu su sbirku poslije usavršivali Lj. V u k o t in o v i (5, carinarski Činovnik Go n n e r, Dragutin G o r j a n o v i c, Franjo M ac ekLjudevjt R 0 s s i, te pisac ove razprave. Ovim se djelom služimo, opisujući pradobnu floru snsedsku. |