DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1897 str. 34 <-- 34 --> PDF |
^ 274 ~ Priroda iiaa mnogo oblika, koji m tisu(5struko rnjeBaju, ili njima i tisudstruko djeluje. Odkuda dolaze ovi oblici, kojima je tako razkošno ukrasila površinu zemlje? 6to znamo o njihovu postanku? Jesu li istodobno postali ili se stanovitim redom razvijali? Kako da tim oblicima označimo put, kojim su pošli, kako da što saznamo o njihovu razvitku? Ovako se pita grof Saporta* Ovim pitanjima bavi se paleontologija ili nauka ob okaminama ; ona nam predočuje sav život, koji se na zeralji razvijao. Bilje, koje je neko(5 raslo na svijetu nije propalo, nije ga nestalo, ono se sačuvalo u okaminama ili petrefaktima. Ovo su oni dragulji, kojima si je zemlja svoju povjest napisala sama. Sačuvano je pradobno bilje naročito na lopornim pločama, sačuvano kadkad tako točno, da se tome moraš diviti. Odtisnuo se u sivi ili žućkasti lapor list tako vjerno, da mu razabireš ne samo oblik i glavne žilice, ve(5 i svaku najtanju žilicu. Takav je odtisak dovoljan, da stručnjak odredi vrstu iz pradobne flore. On če ti predočiti dapače cielu bilinu kadkada samo po jednom odlomku. Lapor naše domovine jeste ona bogata riznica u kojoj nam se sačuvalo pravodobno bilje; lapor i nekoje druge okamine, ono je knjiga prirode iz koje čitamo davnu prošlost kojega kraja. Ogromna je to knjižurina, a okamine joj slike uklopljene u razne zemaljske formacije. Krupnija tjelesa kao drvo mogu sa okameniti i na površini zemaljskoj, kako nam to svjedoči i okamjena šuma kod Kajira^ ali se mogu lagano prometnuti i u ugljenastu tvrdu tvar. Tako su postala naša goriva : kameni ugljen, lignit, anthracit i treset. Prije nekoliko godina dokazao je G o e p p e r t, da se i iz najstarijih ugljejja mogu izvaditi komadići, koji odavaju narav i proporciju rastline. ´´ Die Pflanzenwelfc vor dem Erscheinea des Menschen von Grafen G» v. Sapo rta. Uebersetzt von CarI Vogt. Brauascinvoig 1881. str. 153 155, |