DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1897 str. 33 <-- 33 --> PDF |
— 273 — sjeku se premlade, a u bukovih visokih šuma prestare sastojine. 3, Sklop šuma, koje su u ravnici, skroz je nepovoljan, a proti tomu nije ništa učinjeno, 4. Nizke šume su na posve neshodnom mjestu, o gospodarenje s njimi skroz je neshodno. Držim, da je to dovoljan dokaz, da ovakovo uređenje gospodarenja ne odgovara svrsi ni najmanje, i da se bezuvjetno i što prije mora preurediti. (Nastavit de se). Kakova bijaše šuma u našoj domovini za pradobe. Pripomenab. Osobiti car, kojim je priroda djela svoja ukrasila, odaje se naročito u tome, kako je razredila vegetaciju. Stupimo li u dolinu, kojoj su obronci pokriveni bujnim drvecem ili u gluhu šumu, pričinja nam se, kao da tu ne ima pravoga reda i poredka, nu to nam se samo čini na oko. Naskoro čemo opaziti, da tu vlada podpun red i da su odredjeni zakoni samo pritajeni. Da nam slika bude jasna, za koju nam se čini da je zamršena, treba da nakit šumskoga cara razložimo i njegov oblik, značaj i svrhu pobliže odredimo. Humbold t bijaše prvi, koji je tim putem pošao. Proputovav stari i novi svietj osvjedočio se, da naročito u tropima svaka bilinska kategorija ima osobito svoju ulogu. On je dokazao, da pojedine značajne biline, kad se udruže, podavaju kraju i osobit značaj, bilo da stoje u skladnim hrpama, bilo da buje u sredini drugoga bilja ili da malone cielo tlo pokrivaju. I u našim krajevima, koji ne obiluju takvim slikama, djeluju šume na značaj kraja, u kojemu su porasle. Mrke šume iglastog drveća čine alpinski kraj još veličajnijim, dočim svježa i raznolična zelen tiha potoka ili potočića uzveličava mir i tišinu, osvježavajući tvoje oko i tvoju dušu. |