DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6/1897 str. 27     <-- 27 -->        PDF

— 267 -3.
periodi 17o jutara u dobi od GO—77 godina, a u 4. periodi
116 jutara u dobi od 80—100 godina.
X. gospod. jedinica Kričico - Rajicko brdo sa ukupnom
površinom od 2808 jutara, od koje na šumom obraslo tlo
odpada 2660 pravih, a 1593 normalnih jutara. Popriečni sklop
je 0*52, a ukupna drvna zaliJia 224=712 m^
Prema drvosječnoj osnovi dolazi do uporabe u 1. periodi
346 jutara hrastovine u dobi od 120—160 godina, a 409 jutara
bukovine u dobi od 120—160 i više godina, u 2. periodi
489 jutara bukovine u dobi od 70 —165 godina (i to 55 jutara
u dobi od 70 godina, a 434 jutara u dobi od 160—165 god.)


U 3. periodi 242 jutra u dobi od 180—185 godina, a
364 jutara u dobi od 60—80 godina. U 4, periodi 809 jutara
u dobi od 75—93 godina.


Formulom izracunan i faktični etat jest 4615 m´\ a vanredni
užitak sastojeci iz prestare bukovine, porasle u težko
pristupnih goi^ah jest 1508 m^.


XT. Gosp o d. je d i n i c a Blatuško-Jamaričko brdo, sa
ukupnom površinom od 3435 jutara od koje odpada na čistine
336 jutara, na neplodno tlo 61 jutro, a na šumom obraslo
tlo 3038 pravih, a 1796 nomalnih jutara. Popriečni sklop je
0´59, ukupna drvna zaliha 451.972 m^


Formulom izračunani etat je 6525 m^ a zbiljni 7290 m´^.
Vanredni užitak jest 1615 m^, koji sastoji od zalihe, koja se u
još nepovoljnijem položaju nalazi nego ona u predidueem srezu.


Po drvosječnoj osnovi dolazi do uporabe:


U 1. pei´iodi 717 jutara bukovine u dobi od 140—166 i
više godina, i 92 jutra hrastovine U dobi od 146—158 god.
U 2. periodi 481 jutro bukovine u dobi od 160—188 god.
a 182 jutra hrastovine u dobi od 178 godina. U 3. periodi
628 jutara bukve u dobi od 198—208 godina, a 178 jutara
hrasta u dobi od 198 godina. U 4. periodi 402 jutra bukve
u dobi od 218 godina, 410 jutara u dobi od 75—80 godina,
te 52 jutra hrastovine u dobi od 218 godina.


XIP g 0 s p 0 d. jedinica Miletina rijeka, sa ukupnom
površinom od 1452 jutra, od koje odpada na šumom obraslo