DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1897 str. 11 <-- 11 --> PDF |
— 251 — mu je, da znade. Svrnemo li pako okom na dvorište i vrt šumarev, nači (5emo i?koro svagdje raznih oplemenjenih voćaka, uresnih stabala, pa koji od nas nebi si zažeho znati, kada je ta i ta voćka, to uresno stablo zasadjeno ? Sve to kazati će ti štovani čitatelju, spomen-knjiga, i ti ceš se u svojoj kuci ćiititi njekako spokojnijim, zadovoljnijim. Sye što budeš vidio, činiti ce ti se poznatim, prijatnijim, pa deš i sam poput tvojih predšastnika nastojati, da si ma čim god, bud zasadiv ili oplemeniv koju vočkicu, bud inim kakovim načinom, trajnu uspomenu sačuvaš. 3. TrgOTacld ocliiošaji. Veoma bi probitačno i za potomstvo od važnosti bilo, kada bi se i trgovački odnošaji u spomen-knjigu bilježih. Tu bi se imao naznačiti način prodaje, ciena drva na panju, prodajna ciena izradjene robe na drvoskladište, kao što i uzroci, koji su na cienu uplivali. Šumarija mogla bi u ovu točku uvrstiti i svoj godišnji prihod, važnije dulje vremena trajuče ugovore, tičuče se drvoprodaje i t. d. 4. Šumsko ogojne raduje. Od nas šumara, službujućih u bivšoj Krajini, naišao je sicoro svaki u šumi na zapuštene vrtove, na uspjele ili neuspjele kulture iz vremena krajiške vojničke uprave, a gdje je taj, koji bi nam znao stalno kazati, kada je koja sadnja provedena, taj i taj šumski vrt osnovan ? Pisac ovih redaka preuzev šumariju Kosinjsku u ličkokrbavskoj šumariji, naišao je u Velebitu na sastojine crnog bora i ariša, koje su možda prije 30 godina zasadjene, nu nitko mu nije znao točno kazati, kada se je to dogodilo. Ako se to več sada stalno ne znade, što če se znati nakon daljnjih 30 i više godina? Istina je, da se starost stabla može prosuditi po stablu samome i po njegovih godovih, ali nam to ipak nepruža tolike točnosti kao spomen-knjiga, u kojoj bi bila |