DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1897 str. 5 <-- 5 --> PDF |
— 201 — pokazao, koji se n a pješcenik u nalaze, ovdje |je daklem najbolji prirast, a- tome odgovarajnd i najveća srednja stojbinska visina. Dru^g. i treći razred se nalazi na vapnencu. U treći razred spadaju ovdje one sastojine, koje se u nadmorskoj visini od preko 1200 m. nalaze, te su usljed toga buri jako izložene, prirast im je najslabiji, a dosljedno tome i najnižju srednju stojbinsku visinu imadu. Popriečne visine su na temelju mnogobrojno izmjerenih visina, grapkičnim putem sastavljene, kod kojeg postupka su prsni promjeri kao abcisse, a odgovarajuće visine, kao ordinate fungirale. Nakon izlučene stojbinske vrstnoce prelazi se na procjenjivanje porastKnali, te na izlučivanje pojedinih čestica. Pri tom služi osim smjese i sklopa, glavnim temeljem: razmjer pojedinih razreda debljine. Kod izlučivanja pojedinih čestica, imade se mjerodavnim smatrati razmjer najdebljeg razreda. Sadašnja drvna zaliha ustanovljuje se putem pokusnih ploha, koje su pogledom na to, što se popriečnina u prebornoj šumi pronaći ne može, preko ciele čestice protegnute. Veličina njihove površine mienja se od 2—6 kat. rali, veće plohe uzimane su ovdje, gdje je najdeblji razred, ponajviše zastupan. Izračunavanje drvne množine pojedinih pokusnih ploha izvedeno je na temelju kubičnih skrižaljkži, o kojima sam u III. broju šum. lista razpravljao. Na ovakov način izlučene Čestice sjedinjene su u pojedina okružja. Svako okružje imalo bi 20. god. sjeČu obulivaČati, nu kod ustanovljivanja definitivnih okružnih medja, nije potrebno na točno razdjelenje 20. god. sječne površine paziti, već veću važnost položiti u to, da okružja što moguće više naravn o o m e d j a š e n a budu. Razdjeljenje u okružja jeste radi boljeg pregleda i lakšeg gospodarenja veoma nuždno. Redi stanovitog reda u vodjenju sjeČa, osobito je važno, ovakovo razdieljenje okružja, sakupiti u pojedine sjeko |