DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1897 str. 37 <-- 37 --> PDF |
— 233 — akademije na sveučilištu n Tiibingenu. Najvažnija su mu cijela sliedeca: «Querschiiitte đer Holzarten* 11 svezaka, «Die techB.ischeii Eigenschafteu der Holzer^, «Deutsclie Forstbotanik», Lelirbucli đes Forstscliutzes», Die gewerblichen Eigenschaften der Holzer» i t, d, — f Na 24. ožujka t. g. preminuo je u Beču profesor na visokoj školi za zem´ljotežtvo Dr. Jakob Breitenlohiier u 65. god. života. Pokojnik bio je autoritet na polju klimatologije i kemije, mineralogije i botanike. On je bio onaj, koji je u Austriji podigao novu granu industrije, naime košaračtvo (pletenje košara), koje je sada izdašno vrelo dohodku znatnog diela pučanstva. Kod učenika bio je veoma obljubljen, što če nedvojbeno i svi njegovi slušatelji iz Hrvatske potvrditi. — f Dragutin pl. Sram. Na 4. travnja t. g. preminuo je u Vukovaru ravnatelj tamošnje realke Dragutin pl. Sram u niladjabnoj dobi, u 34. god. života. Zadnji, travanjski broj «Sum. lista», donio je njegovu razpravu o kubiciranju deblovine stojećih stabala; u toj razpravici zamolio je pokojnik, da bi mu urednietvo pribavilo izmjere potrebnih dimenzija za proračunanje deblovine po toj metodi. Urednik«Šumarskog listam odazvao se želji pokojnikovoj, te mu priposlao željene izmjere od circa 60 hrastovih i bukovih stabala. To je bilo povodom, da je pokojnik na koncu rečene razprave nadodao bilježku, da če se na taj predmet u još jednoj razpravi svrnuti, pošto nije dobio po razrijenju oblička željene rezultate. Žalibože prerana smrt osujetila je nastavak te razprave, i otela nam jednoga od riedkih radnika na šumarsko-matematičkom polju. Za one čitatelje, koji se zanimaju za spomenutu razpravu, donašamo u cielosti pokojnikov list, jer nam isti razjašnjuje pravac, koji je pokojnika vodio kod sastavljanja nove formule. List taj glasi: Veieštovani gospodine! Srdačna Vam hvala na priposlanim podatcima, koje sam već započeo izračunavati. Več dosada osvjedočio sam se, da se moja methoda u ono m obliku, kako sam ju izveo u članku, ne može nikako primjeniti na proučavanje bukovih, a još manje hrastovih stabala, jer se rezultati u mnogim slučajevima odviše udaljuju od resultata dobivenih razdiobom u sekcije. Razlog tomu nije u manjkavosti predpostava, več jedino u nesigurnosti oline c (pada prosjeka), ako se ista onim načinom opredjeljuje, kako sam to izveo u mom članku. Jer budući se promjer u 3 m. može slučajno znatno razlikovati od one vriednosti, koju bi prema cielokupnom obliku debla morao imati, to usljed znatnoga upliva člana — ^ -^rezultati postaju veoma nesigurni. Da mimoidjem ovu potežkoču, proračunavao sam dolnji prikraćeni paraboloid iz dolnje podnice i prosjeka u točki u |