DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1897 str. 36 <-- 36 --> PDF |
— 232 — šumskili štetali u privatnih šum4? Postupak je sličan, kako glede prociene štetali, tako i sudbenosti političkih oblasti. U občem interesu bilo bi s toga, da se način i postupak kod prociene štetah u privatnih šumah uredi, naročito u onom dielu, glede nošenja troškova. Prednavedenom razpraviconi ranijem, da su dovoljno razjašnjeni slučajevi, da kr. kotar, šumar mora večim djelom šumsku štetu vani procienjivati. Pa kada to Činiti mora, valjalo bi pobliže naredbenim putem po vis. kr. zemaljskoj vladi, jednoKčnosti radi, odrediti, kako i kada te koje štete može i smije šumar vani procienjivati, te koji mu troškovi u to ime pripadaju. I^roz moje desetgodište službovanje izkusio sam u tom pogledu mnogu gorku, pak me je s toga ovo j)onukalo, da ove redke napišem. JSTadam se, a samnom i svi moji sudrugovi, da če se na nadležnom mjestu iztaknute manjkavosti uvažiti* Jer «kad je u tom pogledu jasno ustanovljeno kod poljara, zašto onda nebi bilo i kod šumara». HIJ X S ´J«´.A-!KI-. Osobne viesti. : InienOTanja. Ban kraljevina Hrvatske, Slavonije i Dahuacije obnašao je imenovati šumarsko-tehniekog dnevnićara kod gospodarstvenog ureda gradiške imovne obciue Fi-anju Ne fer o vica, šumarskim vježbenikom istoimene imovne obdine sa sustavnimi berivi. — Vlastelinski okružni šumar Stjepa n pl. Ha n konj-^i imenovan je upraviteljem šuma vlastelinstva Valpovač-kogai predstojnikom vlastelinskog šumskog ureda u Valpovo. Podšumar istog vlastelinstva Ladislav pl. B-ozgouji imenovan je okružnim šumarom sa sjedištem, u Valpovu. Umrli, f ]>Ta 19„ vsiečaja 0. g. umro je Dr. Herman pl. Nordliu ger, šarii,ar,ski nađsavjetaik i bivši profesor šumarstva na svenćilištu u Tfibingenu. Bio je dugo vrieme profesorom n Hobenheimu, a zatim u Tiibingenu sve do godizie 1890. Velik dio wurtemberžkili šumara bili su njegovi učenici, te jp: puno doprfueo j^azvoju šumarske znanosti u Wurtem eržkoj, kao i (u´Dm^ da je šumarska nauka ]>reDešena sa Hohenbeimske |
| ŠUMARSKI LIST 5/1897 str. 37 <-- 37 --> PDF |
— 233 — akademije na sveučilištu n Tiibingenu. Najvažnija su mu cijela sliedeca: «Querschiiitte đer Holzarten* 11 svezaka, «Die techB.ischeii Eigenschafteu der Holzer^, «Deutsclie Forstbotanik», Lelirbucli đes Forstscliutzes», Die gewerblichen Eigenschaften der Holzer» i t, d, — f Na 24. ožujka t. g. preminuo je u Beču profesor na visokoj školi za zem´ljotežtvo Dr. Jakob Breitenlohiier u 65. god. života. Pokojnik bio je autoritet na polju klimatologije i kemije, mineralogije i botanike. On je bio onaj, koji je u Austriji podigao novu granu industrije, naime košaračtvo (pletenje košara), koje je sada izdašno vrelo dohodku znatnog diela pučanstva. Kod učenika bio je veoma obljubljen, što če nedvojbeno i svi njegovi slušatelji iz Hrvatske potvrditi. — f Dragutin pl. Sram. Na 4. travnja t. g. preminuo je u Vukovaru ravnatelj tamošnje realke Dragutin pl. Sram u niladjabnoj dobi, u 34. god. života. Zadnji, travanjski broj «Sum. lista», donio je njegovu razpravu o kubiciranju deblovine stojećih stabala; u toj razpravici zamolio je pokojnik, da bi mu urednietvo pribavilo izmjere potrebnih dimenzija za proračunanje deblovine po toj metodi. Urednik«Šumarskog listam odazvao se želji pokojnikovoj, te mu priposlao željene izmjere od circa 60 hrastovih i bukovih stabala. To je bilo povodom, da je pokojnik na koncu rečene razprave nadodao bilježku, da če se na taj predmet u još jednoj razpravi svrnuti, pošto nije dobio po razrijenju oblička željene rezultate. Žalibože prerana smrt osujetila je nastavak te razprave, i otela nam jednoga od riedkih radnika na šumarsko-matematičkom polju. Za one čitatelje, koji se zanimaju za spomenutu razpravu, donašamo u cielosti pokojnikov list, jer nam isti razjašnjuje pravac, koji je pokojnika vodio kod sastavljanja nove formule. List taj glasi: Veieštovani gospodine! Srdačna Vam hvala na priposlanim podatcima, koje sam već započeo izračunavati. Več dosada osvjedočio sam se, da se moja methoda u ono m obliku, kako sam ju izveo u članku, ne može nikako primjeniti na proučavanje bukovih, a još manje hrastovih stabala, jer se rezultati u mnogim slučajevima odviše udaljuju od resultata dobivenih razdiobom u sekcije. Razlog tomu nije u manjkavosti predpostava, več jedino u nesigurnosti oline c (pada prosjeka), ako se ista onim načinom opredjeljuje, kako sam to izveo u mom članku. Jer budući se promjer u 3 m. može slučajno znatno razlikovati od one vriednosti, koju bi prema cielokupnom obliku debla morao imati, to usljed znatnoga upliva člana — ^ -^rezultati postaju veoma nesigurni. Da mimoidjem ovu potežkoču, proračunavao sam dolnji prikraćeni paraboloid iz dolnje podnice i prosjeka u točki u |