DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5/1897 str. 30 <-- 30 --> PDF |
~ 226 — akademije u Holienheimu na universu u Tiibinge-u, dočiin se je još prije, naime g. 1878., jedan dio šumarske nastave u Bavarskoj prenio na universu u Monakov. U Austriji bila je viša šumarska nastava od 1818.—1875. na izoliranoj akademiji u Maria-Brunnu kod Beča, nu g. 1875. prenešana bi na «visoku školu za kulturu tla» u Beou, koja je nekoliko godina prije kao visoka gospodarska škola osnovana. Ova je škola stavljena na najviši znanstveni temelj, a sasvim izjednačena sa universom i politehnikom. Kako je gore spomenuto, postoji i u susjednoj Ugarskoj namjera prenieti višu šumarsku nastavu sa rudarsko-šumarske akademije u Scavnici na posebnu visoku školu u Budimpešti, koja bi bila po prilici tako uredjena kao i bečka visoka škola. U ostalih, zemljah i državah nije se šumarstvo toliko njegovalo, a što je na tom polju učinjeno, uradjeno je po uzoru njemačkom, a poprimljen je sustav akademija. Busi imadu svoju šumarsku akademiju u Moskvi, Francuzi u Nancj´u, TaJijani u Vallombrosi, dočim je šumarska nastava kod nas od početka (1861.) pak do danas j)ovjerena kr. gospodarskom i šumarskom učilištu u Križevcih, koje ima od osnutka karakter srednje škole, stavijene na širi temelj djelomičnim preustrojstvom godine 1878. odnosno 1894. Procieua šumskih šteta^ u privatnih šumah. Razpravlja (xaso VaCj krapinski suruar. Ovo pitanje ue če toliko zanimati šumare kod državnih šumah i imovnih občinah, jer je tamo postupak podnašanja prijavnica zakonom uredjen; več nas šumare kod političkih oblastih. U bivšoj krajini imadu privatnici jako malo, ili ništa šum^skog posjeda, j´^r su sve šume vlrtstnost imovnih občina i |