DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5/1897 str. 30     <-- 30 -->        PDF

~ 226 —


akademije u Holienheimu na universu u Tiibinge-u, dočiin se je
još prije, naime g. 1878., jedan dio šumarske nastave u Bavarskoj
prenio na universu u Monakov.


U Austriji bila je viša šumarska nastava od 1818.—1875.
na izoliranoj akademiji u Maria-Brunnu kod Beča, nu g. 1875.
prenešana bi na «visoku školu za kulturu tla» u Beou, koja je nekoliko
godina prije kao visoka gospodarska škola osnovana.
Ova je škola stavljena na najviši znanstveni temelj, a sasvim
izjednačena sa universom i politehnikom. Kako je gore spomenuto,
postoji i u susjednoj Ugarskoj namjera prenieti višu
šumarsku nastavu sa rudarsko-šumarske akademije u Scavnici
na posebnu visoku školu u Budimpešti, koja bi bila po prilici
tako uredjena kao i bečka visoka škola.


U ostalih, zemljah i državah nije se šumarstvo toliko njegovalo,
a što je na tom polju učinjeno, uradjeno je po uzoru
njemačkom, a poprimljen je sustav akademija. Busi imadu svoju
šumarsku akademiju u Moskvi, Francuzi u Nancj´u, TaJijani
u Vallombrosi, dočim je šumarska nastava kod nas od početka
(1861.) pak do danas j)ovjerena kr. gospodarskom i šumarskom
učilištu u Križevcih, koje ima od osnutka karakter srednje
škole, stavijene na širi temelj djelomičnim preustrojstvom godine
1878. odnosno 1894.


Procieua šumskih šteta^ u privatnih šumah.


Razpravlja (xaso VaCj krapinski suruar.


Ovo pitanje ue če toliko zanimati šumare kod državnih
šumah i imovnih občinah, jer je tamo postupak podnašanja
prijavnica zakonom uredjen; več nas šumare kod političkih
oblastih.


U bivšoj krajini imadu privatnici jako malo, ili ništa
šum^skog posjeda, j´^r su sve šume vlrtstnost imovnih občina i