DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5/1897 str. 24 <-- 24 --> PDF |
220 granama onih znanonti, koje šumar treba, dakle u prvom redu matematici i prirodopii^u. Mnogi ovakih vrstnili šumara bili su veo toliko na glasu, da su ih i inozemci pohadjali i slušaH. Vedinom bi tada država priskočila u pomod, imenovala takovog stručnjaka državnim činovnikom, a njegovu školu javnim zavodom, poskrbiv se ujedno i za pomodno osoblje, koje bi ga podupiralo. Ovakav je zametak primjerice glasovite saksonske šumarske akademije u Tharandu (g. 1816.), koja se je razvila iz prvotno privatne škole glasovitoga šumarskoga stručnjaka H e n r i k a Cotte , koji ju je osnovao 1795, u Tharandu. Isto ovako nastalo je i šumarsko učihšte u Eisenachu, gdje je netom spomenuti Cotta boravio prije preselenja u Tharand i podučavao u šumarstvu. Odkako se je uvidila velika važnost šuma i valjanoga šumarenja po narodno gospodarstvo, što se ima pripisati ponajviše nastojanju več prije spomenutih phjsiokrata, u^^litali su mnogi kameraliste u svojih predavanjih o državnom gospodarstvu na universah čitave odlomke iz samoga šumarstva, a njima je pripisati, da je dosadanja više manje šumarska empirika dovedena u neki sustav, a šumarstvo stavljeno na znanstvenu podlogu. Od toga vremena šumarstvo se je stalo u Njemačkoj razvijati kao znanost, a na mnogih visokih školah, ponajprije universah, a kasnije i tehnikah, budu usti´ojene posebne stolice za šumarstvo. Ovako je primjerice na universi u Giessenu počela šumarska nastava pod čuvenim kameralistom Dr. Fridriko m Ludvigom Walterom, koji je god. 1788. počeo međju ostalim predavati i šumarsku znanost. Medju osnivače neke šumarske nastave na universah u Njemačkoj ubrajamo izim Walter a u Giessenu još i ove čuvene kameraliste: Ivana B e c k m a n a a u G 611 i n g e n u, Gatterera u Heiđelbergu, Jun ga u Heidelbergu i Marburgu i Naua u Maincu. Svoje prirodoslovno znanje crpili su kameraliste, 2:>oimence Walter, većinom iz djela glasovitog botanika Duhamela du |