DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5/1897 str. 23     <-- 23 -->        PDF

— 219 —


digne na najviši nastavni stupaii] v-´^´.´]-´- I -uvur-i^^ke akademije
prislonjene na nniversu u Zagreba. Tiva ]e ponovno priznata
važnost same šumarske znanosti, koja prem mlada, ipak
se je vanredno razvila u razmjerno kratko vrieme od kako
obstoji.


Tečajem čitavog staroga srednjeg, a donekle i novoga vieka
nije moglo biti ni govora o kakovoj višoj šumarskoj nastavi,
jer nije ni prave šumar, znanosti bilo, a razlog je tomu taj, što se
stari narodi u obće ovakovimi naukami rado bavili nisu. Srednji
viek još je manje za ovakove grane znanosti smisla imao; početak
mu je u oboe barbarština, a kasnije, ka,d su se narodi
smirili, bila im je glavna svrha uzčuvati ostatke stare kulture
i upoznati se s njom. Razmjerno riedko pučanstvo sredovječnih
država imalo je dosta šume, pak se za racionalno gojenje šuma
nije imalo razloga osobito interesovati, pače preveliko obilje
šuma smatralo se je donekle zapriekom kulturi tako, da se je
šuma u mnogih krajevih harala sjekirom i ognjem, da se što
više tla za ostale težatbe dobije. Sve to nije moglo povoljno
djelovati na razvoj šumarstva i šumarske nauke, pak istom od
novijega doba, kad se je pučanstvo znatno razmnožalo, a obrtnost
se digla, uvidila se je vehka važnost racionalnog gospodarenja
sa sumarni po obde narodno blagostanje, čemu su
najviše doprinieli t, zv. ekotiomiste ili physiokrate prošloga
stoljeća. Eazlažuči, da blagostanje naroda ovisi o što večoj množini
suro vina, koje gospodarstvo i šumarstvo potrajao davati
može, učili su oni, da je država s toga upravo dužna skrbiti,
da se sa sumarni svagda tako gospodari, da bude šumskih proizvoda
navlastito drva, ne samo za sadanja, vec i za buduća
pokolenja. Istom od toga doba stalo se je pravo njegovati šumu,
a iz bivših lovaca, kojim je bila prije povjerena skrb nad sumarni,
razvili se novovjeki šumari. Ovakovih vrstih šumara
bilo je vec više u drugoj polovici prošloga stoljeća u Njemačkoj,
a oni bi sakupljali oko sebe mlade ljude i podučavah ih ne
samo u šumarstvu samom, kao n, pr. sadjenju i gojenju šiima,
uporabi šiuna, procjeiu i t. d. več i u temeljnim i pomodnim