DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5/1897 str. 23 <-- 23 --> PDF |
— 219 — digne na najviši nastavni stupaii] v-´^´.´]-´- I -uvur-i^^ke akademije prislonjene na nniversu u Zagreba. Tiva ]e ponovno priznata važnost same šumarske znanosti, koja prem mlada, ipak se je vanredno razvila u razmjerno kratko vrieme od kako obstoji. Tečajem čitavog staroga srednjeg, a donekle i novoga vieka nije moglo biti ni govora o kakovoj višoj šumarskoj nastavi, jer nije ni prave šumar, znanosti bilo, a razlog je tomu taj, što se stari narodi u obće ovakovimi naukami rado bavili nisu. Srednji viek još je manje za ovakove grane znanosti smisla imao; početak mu je u oboe barbarština, a kasnije, ka,d su se narodi smirili, bila im je glavna svrha uzčuvati ostatke stare kulture i upoznati se s njom. Razmjerno riedko pučanstvo sredovječnih država imalo je dosta šume, pak se za racionalno gojenje šuma nije imalo razloga osobito interesovati, pače preveliko obilje šuma smatralo se je donekle zapriekom kulturi tako, da se je šuma u mnogih krajevih harala sjekirom i ognjem, da se što više tla za ostale težatbe dobije. Sve to nije moglo povoljno djelovati na razvoj šumarstva i šumarske nauke, pak istom od novijega doba, kad se je pučanstvo znatno razmnožalo, a obrtnost se digla, uvidila se je vehka važnost racionalnog gospodarenja sa sumarni po obde narodno blagostanje, čemu su najviše doprinieli t, zv. ekotiomiste ili physiokrate prošloga stoljeća. Eazlažuči, da blagostanje naroda ovisi o što večoj množini suro vina, koje gospodarstvo i šumarstvo potrajao davati može, učili su oni, da je država s toga upravo dužna skrbiti, da se sa sumarni svagda tako gospodari, da bude šumskih proizvoda navlastito drva, ne samo za sadanja, vec i za buduća pokolenja. Istom od toga doba stalo se je pravo njegovati šumu, a iz bivših lovaca, kojim je bila prije povjerena skrb nad sumarni, razvili se novovjeki šumari. Ovakovih vrstih šumara bilo je vec više u drugoj polovici prošloga stoljeća u Njemačkoj, a oni bi sakupljali oko sebe mlade ljude i podučavah ih ne samo u šumarstvu samom, kao n, pr. sadjenju i gojenju šiima, uporabi šiuna, procjeiu i t. d. več i u temeljnim i pomodnim |