DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1897 str. 21 <-- 21 --> PDF |
— 217 — Presadnjii obavim točno po svih do sada prizimtih načinili i to u redove, a u razmaku od 30 do 60 centimetra. Veći razmak ne smije se podniposto uzeti, jer moramo nastojati, da što prije zadobijemo podpiin sklop. Proti gušdoj presadnji ne bi imao ništa, jer mi je znano, da guštica daje porastlini pravilan uzrast. Cim sam ovu presađuju obavio, tada upriličim presađuju preostalih presadnica na jur odredjena šomišta (sječine, čistine). Pošto sam ovu presađuju točno u bilježnici opisao, to od tada počimljem paziti na porast i prirast presadnica u presadnjaku prema onom na šumištu, tako da svaku i najmanju promjenu odmah točno u bilježnicu ubilježim. Kako sam u načelu, da nam ovaj šumski vrt imade biti uz produkciju presadnica i vrt naše poduke, to si stoga moramo uz navedeno još po koju drugu zadaću staviti n. pr. da ove presadnice na razno tlo i položaj u svom kotaru presadimo, kao i da se uputimo u mješanje sa raznimi vrsti drveća. Ovim postupkom doči ćemo do raznih rezultata, koji su sada još nepoznati, a kojih ipak danomice opažamo- Na primjer. U gorskih predjelih, koji su nekad bili malne čista sastojina omorike, dakle sa veoma malo bukve, danas vidiš čistu bukvu, dapače vidiš prelaz, kako ti se bukva sve to više uspinje a omorike ne staje. U ravnicah nadi ceš mjesto hrastovine, jasen i grab; tamo opet nači deš po dva metra debelih kestenovih panjeva, a u cijeloj šumi nema ni traga kestenu, već je mjesto njega bukva i grab porasao.. Dapače imadeš čistih bukovih sastojina, ali u njima se ipak po gdjekoji stari, a sasma truli hrast nalazi. Tu ne možemo reci, da je on umetnut, jer je on počeo prije nekoliko stoljeća vegetirati, a ipak u cijeloj sastojini nema nigdje traga njegovom podmladku. Pa stoga u svem tome nastaje pitanje, kako se to sve zbiva ? |