DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1897 str. 2 <-- 2 --> PDF |
— 198 To najbolje opažamo na pr. na naših goljetinali, ili na izgorjelili mjeBtili, gdje se tlo neizmjerno težko pošumiti može. Naše glavne vrsti drve(5a jesu: jelva i bukva, koje vrsti baš taj način gospodarenja zalitjevaju, jer i jedna i druga podnaša sjenu (Scbattenboker). Kazumjeva se, da se onoj vrsti drva mora ve<5a pažnja posvetiti, koja veću vriednost predstavlja, a to je jelva. Iz toga uzi-oka ćn u dalnjem razpi´avljanju o uredjenju prebornog go spodarenja, vazda samo ovu vrst drveća j)red oćima imati. Jela se mora bezuvjetno naravnim načinom uzgajati, jer nam je veoma dobro poznato s kolikima potežkoćama je umjetni uzgoj jele skopčan. Jelva u mladosti zahtjeva zaštitu starijeg drvlja, te se može reći, da će lakše 20—40 godina potišteno životariti, nego jednu godinu bez zaštite, u slobodnom stanju uzdržati. Ako bi daklem ovdje «jeeu do goIa» ili «sječu do sjemenjaka » upotrebljivali, sasvim bi ovu vrst drveća uništili, jerbo bi potrebito nado]3unjivanje kultui´a samo sa omorikom uzsliediti moglo. Ovdje vladajući silni vjetrovi nedvojbeno bi ostavljene sjemenjake porušili. Medjusobno pomješani dobni razredi našeg prebornog gospodarenja, bolje odoljevaju sili bure i inih vjetrova. Vladajući silni vjetrovi opetuju se na pr. u Fužini godimice 42 puta, a. to su ponajviše burni i hladni vjetrovi, koji tako razhlade temperaturu, da iza njih redovito jaki mrazo^d nastaju. Medjusobno izmješani dobni razredi, najbolje čuvaju biljke od tih mrazova. S razloga, što vladajuće okolnosti ne dopuštaju^ da se vx*st drveća zamjeni, to se daklem potrajno uzdi-žavanje šumskog prihoda samo i jedino prebornim gospodarenjem postignuti može. Uredjenje redovitog prebornog gospodarenja je dan današnji jedno od velevažuih pitanja. Pošto srnu u tom položaju, da se sa uredjivanjem prebornoga gospodarenja već više godina baviti hnađem, i pošto sam |