DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1897 str. 17 <-- 17 --> PDF |
— 213 — Vjerujem, da su pojedine vrsti sšumskili porastiina i temeljito poznate pojedinim šumarom, nu ali to nije ciela šumska botanika. Kada bi svaki šrimar svoje izknstvo, što ga u šumskoj botanici ima, na svietlo izneo, to bi sigurno našemu hrvatskomu šumarstvu puno koristilo i isto u razvoju unapredilo. Naša domovina puna je raznolienih porastiina, s toga bi i imali pune ruke posla, dokle bi se to t, j . botaničko pitanje kod nas što točnije proučilo i riešilo. Kad bi bilo jednom šumaru moguće, da promatra razvoj svili šumskih porastiina koje imademo u našoj domovini, to on ipak ne bi mogao uztvrditi, da se je podpiino sa šumskom botanikom upoznao, jer su šumske porastline dugovječne, te preživljuju promatradca, dočim je poznato, da kod nas pojedine vrsti porasthna na raznom tlu i položaju različito uspjevaju. S toga mislim, kad bi se htjelo, što bi i moralo, da hrvatskoj šumarskoj botanici u susret podjemo, to bi se morao svaki šumar latiti posla, te temeljito proučavati razvoj u njegovom kotaru nalazecih se porasthna; pojedina pako obnašašca točno zabilježiti, te povremeno u «Šumarskom listu» objelodaniti. Kad bi se ovakova proučavanja godimice uzdržavala, to bi vec u prvih deset godina naišli na hep rezultat, jer ne samo da bi znali, kako gdje poje porasthna uspievati mogla i morala, a to je ono, što mi još danas ne znamo, vec nas svaki pojedini čini i sa sadnjami i sjetvami pokuse, dočim kod tih pokusa ne samo da skupocjeno vrieme trošimo, nego i padamo u neizvjestnost. Da svaki šumar uzmogne što lakše razvoj i uspjeh pojedinih porasthna pratiti, to bi mu po mom mnienju trebao »šumski vrt;>, u kom bi morao uzgajati sve vrsti šumskih porasthna, koje imademo u našoj domovini, jer samo tada bi se moglo znati, a i definitivno kazati, da omorika nije za ravnice, a da hrast nije za brdine. |