DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1897 str. 16 <-- 16 --> PDF |
— 2J2 — na nas onu izreku´ adresirati da: «gdje je šumsko gospodarstvo, usljeđ podredjeaog ;^nacaja u razvitku zaostalo, gdje dakle na nizkom stepenu stoji, tamo je i smisao za važnost šumarskili pokušališta yrlo malena >. Priobcio: Pavao Dianovszkj, kr. šumar u Nemeiii. Šumski vrt. Botaničaru nadomješcava botanički vrt onu prazninu, koja mu u njegovoj studiji ili manjka ili je ne podpuna, dakle živu pouku. Mislim da ne bili promašio cilja, kad bih rekao, da bi i šumaru imao biti šumski vrt, uz onu zadaću, koju jur ima, i živa pouka šumskih porastlina. Meni 6e oprostiti moji sudruzi šumari, ako uztvrdim, da će biti malo šumara, koji temeljito poznaju šumsku botaniku, t. j . poznavanje porastlina, specijalno u šumah trojedne kraljevine, jer temeljito poznavanje može se samo vlastitim izkustvom štedi. Da ne budem krivo shvaćen, moram iztaknuti, da ona šumska botanika, koju smo mi hrv. šumari učiK, nije lih hrvatska šum. botanika. Botanika je doduše ob6a znanost; nu kao što imamo lokalni h skrižaljka prirasta, koji su baš za pojedine krajeve i najvažnije, tako imademo i lokalnu botaniku, uvjetovanu klimom i stojbinom. Buduc da se ova dva uvjeta ne nalaze u svima krajevima u jednakoj mjeri za pojedine vrsti drvlja, to ce dakako i uspjeh rasta i uzgoja tih vrsti drvlja ovisiti 0 većoj ili manjoj pogodnosti, koju joj dotična stojbina i klima pružaju. To je uzrok, da pojedine vrsti drvlja unatoč povoljnoj khmi, i unatoč povoljnoj stojbini, ipak ovdje bolje, ondje lošije uspievaju. To je ono, što nas sili, da proučimo lokalna botaniku. Čitanjem zadobije se samo predstava, a tvorom znanje. |