DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5/1897 str. 11 <-- 11 --> PDF |
_ 207 ~~´ Normalni podatci izračunavaju se na temelju «skrižal3kah 0 prihodu i prii´astii». Ovdje preporučujem one skrižaljke, u kojima je p o p r i e č n a s t o j t> i u s k a vi s i n a izkazaua, pošto je poprieena visina u prebornoj suni glavini temelj za prispodobljenje upotrebiti se imajuciii skrižaljka. Kod tog prispodabljanja imademo po mogućnosti onakove sastojine izabrati, koje se normalnom obliku preborne .šume najviše približuju, to jest koje imadu jednu vrst drveća, podpuni sklop, i u pojedinim razredim debljine, jednaku kružnu ploštinu. Kod prispodabljanja, imade se glavna vrst drveća polag njezine vriednosti uzeti n. pr. kod nas: jelva. Milan Tordonj, kralj, šumar, upravitelj taxacije. ^ 0 ustrojstvu šumarskih pokusnih postaja^ Danas je vec svakomu poznata velika važnost šuma u obcem gospodarstvu pojedinih država. Nitko neporiče onu vriednost šuma, kojoj se neposredna korist u neobhodno potrebitom drvnom materijalu pokazuje; a isto tako je i ona dobrotvorna djelatnost svakomu poznata, kojom šume na stojbinske odnosa je djeluju. Kao što se lahko uviditi može, da ono šumsko gospodarstvo, koje na krivom temelju stoji, kao i ono bez sistema, vriednost šuma a s time i dohodak istih snizuje, dapače i obstanak istih u opasnost dovadja, upravo tako ne trebamo dokazivati, da se sa onim laikovodjenjem šuma, koje se temelji na bezuvjetno postojećih i izkustvom doliazanih podatcih, dohodak šuma znatno povisiti može. Ova i mnoga druga ncriešena pitanja, koja u šumarskoj znanosti još uvjek veliku prazninu ostavljaju, ponukala su ino * Izvadak iz predavanja proi; i kr. ug. šumar, savjetnika Eng. Vadasa, držanog na zemaljskoj šumarskoj skupštini u Budimpešti god 1896. |
ŠUMARSKI LIST 5/1897 str. 12 <-- 12 --> PDF |
— 208 zeinske države na ustrojenje šumarskili pokusnih postaja, kojima je zadaća, da u svima granama šumskog gospodarstva sistematična opažanja i pokuse obavljaju, i da se na temelju ovih pokusa ona šumsko -gospodarstvena načela ustanove, kod upotriebljivanja kojih ce ne samo produktivnost, nego i dohodak šuma po mogućnosti na najviši stepen povišen biti. U čemu se dakle sastoji bitnost šumarskih pokušališta? U tome, da u šumskom gospodarstva ne samo teoretično, vec i pokustvenim putem ona načela i pravila ustanovimo, čijom uporabom čemo kod raznih stojbinskih odnošaja takove šume odgajati, koje će po mogućnosti na najvišem stepenu savršenosti stajati. Svrha šumarskih pokusnih postaja jeste ta, da sa samostalnima pokusima, te opažanjem racijonalnom gospodarstvu čvrst temelj stvore, to jest, da nam kažiputem služe, na kakav način treba kod različitih khmatičnih odnošaja najvrednije šume uzgajati. Da li mi to u našoj domovini potrebujemo? Više nego li šumarstvo drugih država, jer smo mi vrlo mnogo šumskogospodarstvenih načela od inozemstva, napose od Niemaca preuzeli, to smo vrlo često skupo morali a moramo i danas plaćati, jer veči dio o\dh načela našim odnošajem ne odgovara. Nama valja, da na svojima nogama hodamo, te da prama okolnostima ona načela ustanovimo i takova pravila stvorimo, polag kojih ćemo u stanju biti dosadanji neznatni dohodak naših šuma povisiti, Naše šume obuzimlju veliku površinu i reprenzentiraju toliku gospodarstvenu glavnica, kojoj kada bi kamate povisit mogli, tada bi i blagostanje našeg naroda u znatnoj mjeri podigli. Padanje dohodka kod poljodjelstva, koje polazi nsljed slabih ciena, nastoji se sa povišenjem množine ploda postignutog racijonalnim gospodarenjem u ravnotežju uzdržati, tako moramo i mi sa proizvadjanjem po mogučnosti največih i najvrednijih sortimenta, dohodak našfli šuma na onaj stepen pocliguti, kojemu neče više prigovora biti i koji ee nas normalnom stanja našeg šumskog gospodarstva približavati. Ovaj |
ŠUMARSKI LIST 5/1897 str. 13 <-- 13 --> PDF |
— 209 ~ stepen samo tako postigunti možemOj ako se raznovrstnimi, kod najraznolikijih oclnošaja obnovljeiiimi pokusi, mi sami ona načela i zakone ustanovimo, oživotvorenjem kojih ćemo drvnu gromadu i kvalitetu naših šuma, usljed toga dakle i vriednost dotično dohodak istih povisiti moči. Činjenica je, da su mnoga šumsko-gospodarstvena načela^ koja su se za dobra držala, u mnogima odnošajima najneuspješnije resultate pokazala, i onu nepouzdanost prouzročila, sa kojom se kod nas osobito kod ogojnih radnja, ne samo prigodom pošumljivanja, nego i kod kašnjih uzgojnih šumskih radnja, poimence kod proriede svaki čas susrećemo. To isto vidimo i kod procjenjivanja šuma, a osobito kod procjenbenih radnja, odnosečih se na sortimente drva, kada sobstveni nazor, te iz nesigurnih premisa nastalo krivo mnienje šumovlastnikom višeputa neizračunivu štetu prouzrokuje. Jednom riečju, na polju šumskog gospodarstva postoje još mnoga neriešena pitanja, radi kojih se teoretično prephati, podpuno bi neplodan rad bio, jer je več od davna poznato, da teorija sama pravovaljan zaključak stvoriti ne može, več da samo praksa odlučuje. Da vidimo sada, što bi predmetom našeg šumarskog pokušahšta biti imalo, i koje bi bile one zadaće, koje bi se u okvir naših pokusnih iztraživanja povuci imale. Ti pokusi imali bi se u dvie hrpe razdieliti. U prvu bi hrpu oni pokusi spadali, koji bi se riešenjem u djelokrug praktičnog šumskog gospodarstva pripadajućih zadaća bavili; u drugu hrpu pako spadala bi izključivo znanstvena iztraživanja i pokusi. Usljed toga bi u prv u hrpu , dotično u djelokrug pokusnog odjela šumskog gospodarstva, sli edeči pokusi spa dali: Na naravno i umjetno p o mla dj ivan j e sastojina odnoseći se pokusi. Ovi pokusi protezali bi se na raznovrstne radnje u biljevištih i presadnjacih; tako bi se iztražiti imao uphv porekla sjcimena na razvitak iz istih poniknulih biljka, imali bi se pokusi izvesti u pogledu upliva veličine i kvaliteta sjemena, debljine pokrivanja sa zemljom; upliv gustoće sjetve na kvantitet i kvalitet, pokusi klicanja i t. d. |
ŠUMARSKI LIST 5/1897 str. 14 <-- 14 --> PDF |
310 U sam a li imali bi ne izvesti poku.si kod različitih stojbinskih odiiošaja, i to obzir e m na p r i r a s t n i m omenat pojedinih sastojina, koje su postale iz raznovrstnog p 0 m1 a d ] i Va n j a ; zatim obzirom na nasadjivanja plemenitih i udomadenja inozemskih vrsti drveća. U ovu hrpu spadali bi vrlo važni pokusi oko proredji vanja, koji bi se protegnuti imali na proučavanje i razjašnjenje onog upliva, koji uphv se slabo, umjereno i jako, u kradem ili duljem razdobju opetujuce se proredjivanje na visinu i oblik sastojina, kao i tehničku uporabu drveća ima. N"e samo na pokusnih površinah za proredjivanje, nego i na drugih prorediti se imajucih sastojinah imali bi se precizni pokusi sprovesti u pogledu ustanovljenja onog upliva, koji svjetlo stanje na prixast ima, jerbo po mojem mnienju naročito ovo pitanje sačinjava petište šumarskih pokušališta. Eiešenje ovog pitanja biti će nam kažiputem, u kakovom ćemo sklopu šumu kod raznovrstnih stojbinskih odnošaja odgajati, da kao kod predužitkovanja, tako i kod glavnih užitaka, po mogučnosti naJAaiedniji di´vni materijal dobijemo. Samo po sebi se razumjeva, da se ovi pokusi jednako na gospodarenje u visokih i srednjih planina, humja i nizina protezati moraju. Izvanredno veliku važnost imaju one radnje pokusnih postaja, koje se odnose na sastavljanje obli čn ih brojeva i s k r i ž a 1 j k a drvnih g r o m a d a. Cisto znanstveni pokusi u II. hrpi, imah bi se na kemijsko i fizično iztraživanje šumskog tla, na iztraživanje tehničke sposobnosti glavnih vrsti drveća, na pokuse impregniranja na iztraživanje za šumarstvo važnih pojava spadajučih u krug entomologije, meterologije i t. d. odnositi, Več iz ovog kratkog nabrajanja pokusnih predmeta uviditi se može, da naše šumarstvo ne samo da potrebuje pokusne postaje, dapače je ustrojenje takovih več sada iieobhodno nuždno, jerbo, ako stanje našeg šumskog gospodarstva nepristrano kritiziramo, ned^^ojbeno moramo uviditi, da se svald zanemareni dan obzii´om na ustrojenja pokušoiišta dvostruko osvečuje razvitku našeg šumarstva. |
ŠUMARSKI LIST 5/1897 str. 15 <-- 15 --> PDF |
— 211 -- Sto se tiče osoblja, kojemu bi ne te radnje povjeriti imale, to upozorujem na profesorski sbor šumarske akademije, na učiteljske sile na lugarskima strukovnima školama, zatim državno šumarsko osoblje, dapače sam uvjeren, da bi vrli šumarski činovnici privatnili šumskih posjednika drage volje na taj posao pristali. Upravo radi toga bi uredjenje i uzdržavanje šumarske pokusne postaje razmjerno neznatnu novčanu svotu iziskivalo, koja bi se mislim iz zemaljske šumarske zaklade lahko pokriti dala. Moj konačni predlog jeste taj, da se u svrhu sistematičnog razvitka naših šumarskih pokušališta na štavniČkoj šumarskoj akademiji jedna centralna, a na lugarskima strukovnima školama četiri vanjske postaje ustroje. Ova, vec i djelomično izradjena osnova, samo bi neznatno povećavanje osoblja zahtjevala; dočim bi dosadanje akademijske sbirke, laboratiji i t. d. tomu pokusnomu zavodu na razpolaganje stajale. Njemačka troši več od više godina na šumarska pokušaHšta velike svote, dočim je na svima višima šumarskima zavodima pokusne postaje ustrojila. Tako imade pokusna postaja Eberwaldske akademije godišnje vjeresije od 25.000 maraka, u malom Hessenu na šumarskom, fakultetu giessenskog sveučilišta troši se za pokusne radnje godimice 7—10.000 maraka, u Ziirichu na šumarskom odjelu politehnike ustrojenoj centralnoj šumarskoj pokusnoj postaji bilo je za prvo uredjenje 35.000 franaka doznačeno. I Saska za ovu svrhu hiljade žrtvuje. Tako je i u Francezkoj. Ako dakle i one države, u kojima su odnošaji unovčenja drva povoljniji, a i dohodak šuma veči od našeg, šumarska pokušaHšta potrebuju, tada tim večma moramo i mi načine i sredstva tražiti, kako da dohodak naših šuma povisiti uzmognemo. Samostalnih radnja i iskustva potrebujemo tim više, buduč znamo, da rezultate, do kojih je inozemstvo došlo, ne možemo uviek na naše specijalne odnošaje uporabiti. Ako još dugo sa ustrojenjem šum. pokušalište zavlačiH budemo, tada če medjunarodni savez šumarskog pokušališta |
ŠUMARSKI LIST 5/1897 str. 16 <-- 16 --> PDF |
— 2J2 — na nas onu izreku´ adresirati da: «gdje je šumsko gospodarstvo, usljeđ podredjeaog ;^nacaja u razvitku zaostalo, gdje dakle na nizkom stepenu stoji, tamo je i smisao za važnost šumarskili pokušališta yrlo malena >. Priobcio: Pavao Dianovszkj, kr. šumar u Nemeiii. Šumski vrt. Botaničaru nadomješcava botanički vrt onu prazninu, koja mu u njegovoj studiji ili manjka ili je ne podpuna, dakle živu pouku. Mislim da ne bili promašio cilja, kad bih rekao, da bi i šumaru imao biti šumski vrt, uz onu zadaću, koju jur ima, i živa pouka šumskih porastlina. Meni 6e oprostiti moji sudruzi šumari, ako uztvrdim, da će biti malo šumara, koji temeljito poznaju šumsku botaniku, t. j . poznavanje porastlina, specijalno u šumah trojedne kraljevine, jer temeljito poznavanje može se samo vlastitim izkustvom štedi. Da ne budem krivo shvaćen, moram iztaknuti, da ona šumska botanika, koju smo mi hrv. šumari učiK, nije lih hrvatska šum. botanika. Botanika je doduše ob6a znanost; nu kao što imamo lokalni h skrižaljka prirasta, koji su baš za pojedine krajeve i najvažnije, tako imademo i lokalnu botaniku, uvjetovanu klimom i stojbinom. Buduc da se ova dva uvjeta ne nalaze u svima krajevima u jednakoj mjeri za pojedine vrsti drvlja, to ce dakako i uspjeh rasta i uzgoja tih vrsti drvlja ovisiti 0 većoj ili manjoj pogodnosti, koju joj dotična stojbina i klima pružaju. To je uzrok, da pojedine vrsti drvlja unatoč povoljnoj khmi, i unatoč povoljnoj stojbini, ipak ovdje bolje, ondje lošije uspievaju. To je ono, što nas sili, da proučimo lokalna botaniku. Čitanjem zadobije se samo predstava, a tvorom znanje. |