DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1897 str. 1 <-- 1 --> PDF |
iiant Br. 5. u ZAGREBU, 1. svibnja 1897. God. XXI. Uvrstbina oglasa: za 1 stranicu 8 for.; za ´A stranice 4 for.; za Va stranice 2 for. 70 nove.; za V4 stranice 2 for. — Za višekratno uvrštenje primjerena popustbina. Način uredjenja redovitog prebornog gospodarenja osobitim pogledom na gorski kotar. Prije svega morain iztaknuti, da razpravljajuc o prebornom gospodarenju, imam pred očima one šume, u kojima se baš radi njihovog naravnog položaja, izključivo prebornom sječom gospodariti mora. Ovakove šume nalazimo u gorskom kotaru, to jest u županiji Mođruško-Riečkoj i Ličko-Krbavskoj. Ove šume, u kojima se prebornom sječom gospodariti mora, sačinjavaju do 30^|o ciele naše šumske površine i nalaze se ondje, gdje je stalno uzdržavanje šumskih sastojina, bez razlike, nacionalno-ekonomna zadaća. Promatrajuč klimatiČne te stojbinske odnošaje naših kraških šuma, nehotice dolazimo do zaključka, da se ovdje jedino redovitom prebornom sječom rationalno gospodariti može. Stojbina tih šuma sastoji se najvećim djelom iz vapnenca , koji u vehkim komadima, više puta gusto, kao posijan, pokriva šumsko tlo, tako, da šumska vegetacija, samo na ono malo zemlje, koja se medju tim kamenjem sakupila, uspjevati može. Ako jošte uzmemo u obzir prvo, da u ovom kraju tako malo vode imade, da se na 20—50000 kat. rali šume nijedan zdenac ne nalazi, i drugo, da ovdje o dolinama niti govora ne imade, naravna je stvar, da na ovom kamenitom tlu, samo uzdržavanje stalne šume, vegetaciju podržavati može. U ljetno doba usijani vapnenac, sve bi biljke uništio. |
| ŠUMARSKI LIST 5/1897 str. 2 <-- 2 --> PDF |
— 198 To najbolje opažamo na pr. na naših goljetinali, ili na izgorjelili mjeBtili, gdje se tlo neizmjerno težko pošumiti može. Naše glavne vrsti drve(5a jesu: jelva i bukva, koje vrsti baš taj način gospodarenja zalitjevaju, jer i jedna i druga podnaša sjenu (Scbattenboker). Kazumjeva se, da se onoj vrsti drva mora ve<5a pažnja posvetiti, koja veću vriednost predstavlja, a to je jelva. Iz toga uzi-oka ćn u dalnjem razpi´avljanju o uredjenju prebornog go spodarenja, vazda samo ovu vrst drveća j)red oćima imati. Jela se mora bezuvjetno naravnim načinom uzgajati, jer nam je veoma dobro poznato s kolikima potežkoćama je umjetni uzgoj jele skopčan. Jelva u mladosti zahtjeva zaštitu starijeg drvlja, te se može reći, da će lakše 20—40 godina potišteno životariti, nego jednu godinu bez zaštite, u slobodnom stanju uzdržati. Ako bi daklem ovdje «jeeu do goIa» ili «sječu do sjemenjaka » upotrebljivali, sasvim bi ovu vrst drveća uništili, jerbo bi potrebito nado]3unjivanje kultui´a samo sa omorikom uzsliediti moglo. Ovdje vladajući silni vjetrovi nedvojbeno bi ostavljene sjemenjake porušili. Medjusobno pomješani dobni razredi našeg prebornog gospodarenja, bolje odoljevaju sili bure i inih vjetrova. Vladajući silni vjetrovi opetuju se na pr. u Fužini godimice 42 puta, a. to su ponajviše burni i hladni vjetrovi, koji tako razhlade temperaturu, da iza njih redovito jaki mrazo^d nastaju. Medjusobno izmješani dobni razredi, najbolje čuvaju biljke od tih mrazova. S razloga, što vladajuće okolnosti ne dopuštaju^ da se vx*st drveća zamjeni, to se daklem potrajno uzdi-žavanje šumskog prihoda samo i jedino prebornim gospodarenjem postignuti može. Uredjenje redovitog prebornog gospodarenja je dan današnji jedno od velevažuih pitanja. Pošto srnu u tom položaju, da se sa uredjivanjem prebornoga gospodarenja već više godina baviti hnađem, i pošto sam |
| ŠUMARSKI LIST 5/1897 str. 3 <-- 3 --> PDF |
— 199 — to uredjivanje na vine načina pokušao, biti eti tako slobodan, u kratko opinati postupak, koji sam kao najpraktičniji p.ronašao. Prije no što o istom razpravljati počmem, smatram nuždnim preborno gospodarenje s mog gledišta pobiižje predočiti. Što razumjevam u obće pod preboriioiii šumom? Pod prebornom šumom razumjevam onaj sastojinski oblik, u kojem se pojedini dobni razredi naedjusobno, jedan do drugog ili jedan nad drugim, izmješano nalaze, i na kojoj sastojini se uživanje na najstariji dobni razred periodično vrača. Naravno da jedna preborna sastojina ne sadržaje sve dobne razrede u sebi, ovakova eksistira samo u theoriji, u naravi nalazimo redovito jedan ili drugi razred više ili manje zastupan, dočini su drugi dobni razredi manje zastupani, ili ih u obče niti ne ima. Jednaki dobni razredi se ponajviše hrpimice pojavljuju ili se nalaze pojedince, jedan kraj drugog, koji slučaj se više na stariji dobni razred proteže. Što razumjevam pod redovitom normalnom prebornom sastojinom ? ISTormalna preborna šuma je ona sastojina, u kojoj su svi dobni razredi na jednakih površinah razdieljeni, te u kojoj pojedini razredi debljine, jednaku kružnu ploštinu pokazuju. Ovakovu normalnost ne čemo ni sa najboljim i najintenzivnijim gospodarstvom polučiti, nu svakako je dužnost uredjivanju, da se toj normalnosti čim više približi. Theoretično preborno gospodarenje zahtjevalo bi, da godišnji prihod po cielom uredjajnom razredu iz najdebljeg drvlja vadimo. Nu to je ne moguče več radi pomladjivanja, radi položaja, radi prodaje i t. d. tako, da moramo godišnji prihod na manjoj površini izvaditi, a sječine na jednu redoAdtu površinu stegnuti. Dosadanje gospodarenje razlikuje se znotno od redovitog prebornog gospodarenja. |
| ŠUMARSKI LIST 5/1897 str. 4 <-- 4 --> PDF |
- 200 ~ Do sada su godišnji prihod pružala najdeblja stabla na taj način, da se je uživanje na pr. u državnih šumah na 55 cm. prsne debljine vezalo. Izpod ove debljine nije dozvoljeno bilo gospodariti. Nn pošto razmjerje pojedinih razreda debljine poznato bilo nije, i pošto izvaditi se iniajuca drvna gromada po ralu ustanovljena nije bila, kao niti razmjerje iste naprama sveukupnoj drvnoj gromadi, uništilo je dosadašnje gospodarenje tako reku(5 sve državne preborne šume. Izvadjeni godišnji priliod nije u nikakovom savezu stajao sa eielom drvnoin zahhom, kao što niti godišnja sječa sa godišnjom površinom. Može se reci, da je polovica državnih šuma sasvim uniništena, do kraja prehrana. ISTeobhodno nuždno bi bilo one šume, koje još nisu do kraja prehrane, čim prije iztrgnuti iz tog gospodarenja, te ih racionalno urediti. Gospodarstvene osnove bile su doduše sastavljene, koje su na hiljade stojale, nu glavni zaključak istih temelji se na onakovih kombinacijah, koje su čisto iz zraka crpljene bile. Uređjeijje redovitog pre)f)oriiog gospodareiija. Posao oko takovog uredjivanja mora započeti sa izlučivanjem stojbinskih vrstnoča. Kod izlučivanja stojbinskih vrstno^i, nije mogla temeljem služiti normalna drvna zaliha po ralu, pošto, kako to već prije iztaknusmo, ovakovih normalnih sastojina u j^rebornoj šumi ni ne imamo. Prisiljeni smo daklem, izlučivanje stojbinskih vrstnoča na temelju drugih podataka obaviti. Najshodnijim se pokazalo izluči-,, vanje na temelju popriečnih stojb. visina, kod kojili već razlika od 3 mj. novi razred stojbinske vrstnoče zahtjeva. Na temelju ovakovog izlučivanja su n. pr. u području kr, šunaarije fažinske na 8500 kat. raH šume III. stojb. vrstno(5e ustanovljene. Prvi stojbinski razred se je u onim sastojinam |
| ŠUMARSKI LIST 5/1897 str. 5 <-- 5 --> PDF |
— 201 — pokazao, koji se n a pješcenik u nalaze, ovdje |je daklem najbolji prirast, a- tome odgovarajnd i najveća srednja stojbinska visina. Dru^g. i treći razred se nalazi na vapnencu. U treći razred spadaju ovdje one sastojine, koje se u nadmorskoj visini od preko 1200 m. nalaze, te su usljed toga buri jako izložene, prirast im je najslabiji, a dosljedno tome i najnižju srednju stojbinsku visinu imadu. Popriečne visine su na temelju mnogobrojno izmjerenih visina, grapkičnim putem sastavljene, kod kojeg postupka su prsni promjeri kao abcisse, a odgovarajuće visine, kao ordinate fungirale. Nakon izlučene stojbinske vrstnoce prelazi se na procjenjivanje porastKnali, te na izlučivanje pojedinih čestica. Pri tom služi osim smjese i sklopa, glavnim temeljem: razmjer pojedinih razreda debljine. Kod izlučivanja pojedinih čestica, imade se mjerodavnim smatrati razmjer najdebljeg razreda. Sadašnja drvna zaliha ustanovljuje se putem pokusnih ploha, koje su pogledom na to, što se popriečnina u prebornoj šumi pronaći ne može, preko ciele čestice protegnute. Veličina njihove površine mienja se od 2—6 kat. rali, veće plohe uzimane su ovdje, gdje je najdeblji razred, ponajviše zastupan. Izračunavanje drvne množine pojedinih pokusnih ploha izvedeno je na temelju kubičnih skrižaljkži, o kojima sam u III. broju šum. lista razpravljao. Na ovakov način izlučene Čestice sjedinjene su u pojedina okružja. Svako okružje imalo bi 20. god. sjeČu obulivaČati, nu kod ustanovljivanja definitivnih okružnih medja, nije potrebno na točno razdjelenje 20. god. sječne površine paziti, već veću važnost položiti u to, da okružja što moguće više naravn o o m e d j a š e n a budu. Razdjeljenje u okružja jeste radi boljeg pregleda i lakšeg gospodarenja veoma nuždno. Redi stanovitog reda u vodjenju sjeČa, osobito je važno, ovakovo razdieljenje okružja, sakupiti u pojedine sjeko |
| ŠUMARSKI LIST 5/1897 str. 6 <-- 6 --> PDF |
— 202 — redove. Kod razdjeljenja uredjajnog razreda, u pojedine sjekorede, imade temeljem služiti načelo; da se kod prebornog gospodarenja osobito n a to im ade paziti, damladji dobni razredi, što krade vrieme ostanu potišteni od starijeg drveća, to jest da radje više sjekoreda sastavimo sa manjom površinom, pošto se time sa gospodarenjem brže i spretnije kretati možemo. Redovito preborno gospodarenje zahtjeva^ da se mladji dobni razredi ne puste odveo dugo pod pritiskozn stariji li razreda. Za to se upravo preporuea čim krača p r e b 0 r n a perioda, tako, da kod prebornog gospodarenja kratku ^uhifniu periodu, glavnim načelom smati^ati imademo. Kadje uživajmo na više mjestali i manje, nego na malo mjestah i odviše. Time čemo bo moči jedno prirast, a drugo vrstnoču drvlja znatno unapriediti. IS^ajveee zlo kod neredovitog prebornog gospodarenja je bilo to, da je potišteno stanje odveč dugo trajalo, time se je jedno prirast gubio, a drugo se podredjena vrstnoča drvlja odgojivala. Ne imade bo gorjeg gradjivog drvlja, nego je ono, koje se neredovitim prebornim gospodarstvom uzgaja. Za naše okolnosti bi najbolje 20. godišnja preborna perioda odgovarala. Ustanovljenje god. prirasta, može se dobrim uspjeli om provesti sa Presslerovim svrdlom, te pomoeju kub. skrižaljke. Gociisiiji prihod. Prije izračunavanja godišnjeg prilioda neobliodno je nužduo, da ustanovimo onu kružnu ploštinu, koja mora za osjeguranje stroge potrajnosti, nakon prebranja, po ral u preostati . to iz razloga, jer se kod izračunavanja god. prihoda upotrebljuju skrižaljke o prihodu i prirastu, za ustanovljenje normalnog prirasta i normahie zalihe. JN´u veoma je dobro poznato, da se ove za jednolične visoke šume sastavljene skrižaljke, ne mogu brevi manu i za prebornu šumu aporaluti. |
| ŠUMARSKI LIST 5/1897 str. 7 <-- 7 --> PDF |
- 203 ~ ^ Kod uporabe istih ne ćemo nikada sjegurni biti, jesu li iste skrižaljke za naše okolnosti dostatno ili premalo reducirane. Usljed toga je potrebno, da se ta mi n im a 1 n a kružna plostina , koja za osjeguranje potrajnosti imade po ralu da ostane, čim točnije ustanovi. Na temelju mnogobrojnih pokusa, ustanovili za gorski kotar, da ce u čistoj jelovoj ili mjesanoj sa bukovinom sastojim, u kojoj je smjesa jelve preko 0*5, biti potrajnost osjegurana, ako po ralu najmanj e 18 m^ kružne ploštine ostane. Onakove sastojine daklem, u kojima sadašnja kružna ploština 18 ili manje m*^ iznaša, nije dozvoljeno u prvoj periodi propisati na uživanje. Kod Čiste bu_kove sastojine imade ova minimalna okružna ploština 10 m^ iznašati. Prigodom propisivanja godišnjeg prihoda, valja daklem u prvom redu one sastojine u prvo polurazdobje uvrstiti, u kojima nakon izvadjenog godišnjeg prihoda, ona gore navedena minimalna kružna ploština po ralu preostati može. Sa ovim postupkom izbječi ćemo tome, da izračunati godišnji prihod i iz onakovih sastojina crpimo, u kojima bi sa sadašnjim vadjenjem propisanog prihoda, potrajni užitak prekoračih. Za izračunavanje godišnjeg prihoda može se najboljim uspjehom upotriebiti formula kr, ug. ministarstva za poljodjelstvo, koja glasi: ^ , ., -, sad. Prirast + norm P sad. Zal. — norm. Zal. Uod. prihod ==:! ~ \ -^^—^r———— 2 obhodnjom posto ćemo s istom formulom želji šumoposjednika najbolje udovoljiti modi. Sasvim drugo je kod uporabe Hundeshagenove methode, pošto nam ta methoda nikakovo razjašnjenje ne pruža, u pogledu vremena, za koje bi se zaliha izjednačiti imala^ ista zahtjevu šumoposjednika daklem udovoljiti nemože, a osim toga nedemo kod uporabe te methode velika zalihu nikada sasvim izjednačiti modi. |
| ŠUMARSKI LIST 5/1897 str. 8 <-- 8 --> PDF |
204 — Izjednačenje zalihe na cielu obliodnju protegnuti sasvim je opravdano; samo u riedkini slučajevima možemo to i na faade vrieme dozvoliti, ako dotični šumoposjednik na sadašnji vedi prihod podpuno pravo imade; n. pr, ako imamo prestare sastojine, ih ako za gospodarenje puno vriedne ceste gradi itd. Kod uporabe gornje formule izračunava se normalni prirast i zaliha pomocju ski´ižaljke o prihodu i prirastu, dočim se zbilnji prirast te zbilnja zaliha, na temelju procjenbenih podataka ustanovljuje. Glavna zadaća je, da točno ustanovimo onaj razred stojbinske vrstnode, koji prama uporabljujučim skrižaljkam o prihodu i prirastu- našim okolnostim najbolje odgovara. U protivnom slučaju bi sasvim nevaljan godišnji prihod izračunati mogli^ kako se je to u naših državnih šumah, (bivša granica) dogodilo 1880. godine. Kod uredjivanja prebornog gospodarenja^ imade glavnim načelom služiti stroga potrajnost godišnjeg prihoda^ jer se prekoračenje istog kašnje jako osvečuje. Taksator imade kod propisivanja godišnjeg etata vazda cielu drvnu zalihu po pojediniii razredih debljine razdieliti, te izračunani godišnji prihod, počamši od najdebljeg razreda vaditi i to tako dugo^ doklemgod gorenavedjenu množinu kružne ploštine po ralu, ne dostigne/^ Eazumjeva se samo po sebi: da u prvom redu imade one sastojine propisivati, u kojima je najdeblji razred sa najvećom drvnom množinom zastupan. Samo ovim postupkom čemo se normalnom stanju šuma pribhžavati. Kod ovog propisavanja služi dobro dolje navedeni «izkaz drvne množine na pojedinih okružjih polag razreda debljine», iz kojeg se može uvidjeti, kako je sadašnja zaliha na pojedinim razredima debljine razdieljena, te u koliko je najdeblji razred zastupan, koji če se kod propisivanja god. etata u prvom redu u račun uzeti. Ovaj izkaz se sastavlja na temelju procjenbenih podataka. |
| ŠUMARSKI LIST 5/1897 str. 9 <-- 9 --> PDF |
205 1 I oudn5[a lA. 03 A *AI CP ^ a IIT ^ i ^ !S3 ´II P5 C3 ´I o oađnj^f] (=1 a lA c a? A 1—( ´AI CD 1 ^ p ´III i "II O 1 oudn:^]2 lA > a A 1 AI III II p:3 I ce oiiđn5[j2 -U lA o -^ i ^ 0Z-T9 ´A OD 1 pq S 09-i g ´AI 09—1^ TII o Of"IR II S % OR-OI ´I 5s3 I :)1J5[ n ´BirrsJAod ´Bi:irirq2 IJOI^SOM r>fza.qo o o 1 1 O O T-l IO o CM o CO r—l. CO O O o CO o ZO t— oo CO CO 1—1 as 1 i CD o CO CO T+1 CO CM I—1 CO ZO 1—1 o o o o CM o CO O CD CD o iO k-H |
| ŠUMARSKI LIST 5/1897 str. 10 <-- 10 --> PDF |
-™ 206 Da se godišnji prihod imade po mogucuosti sa izračunatom godišnjom preboruoni površinom u savez doveeti, to je razumljivo, nu nije potrebno: da se godišnja sječna površina točno obdrži, ved može prama god. prihodu, sad manja, sad veća biti; glavna je stvar, da izračunatu prebornu površinu za prvo polurazdobje u tom polurazdobju ne prekorač imo. Godišnji prihod dovoljno je za prvo polurazdobje potanko izkazati, a za drugo polurazdobje samo u ukupnoj svoti; dočim je to za ostale periode suvišno i puko mathematično vježbanje. To je zadaća 10-godišnje revizije. Sakupiv u kratko prije iztaknuto, mogu kod uredjivanja prebornog gospodarenja, večim šumoposjednika sliedeci postupak ili način preporučiti. Izračunavanje god. prihoda imade usliediti na temelju formule, izdate po kr. ug. ministarstvu za poljodjelstvo: ^ , ... s P +-n P sad-Z — nor. Z. Grod. prihod === r-z—ip-^ 2 obhodnjom Uživanje ovako izračunatog godišnjeg prihoda imade se na temelju priležečeg «izkaza drvne množine i t. d.>? propisivati, poeamši u pojedinih sastojinah sa najdebljim razredom, sve dotle, doklemgod kružna ploština poralunalS ili lOm^ nepade. Godišnji prihod pružajuča sječna površina imade se onamo regulirati, da se izradjena površina prvog polurazdobja, sa normalnom izjednači. Tim mislim to naznačiti, da se glavni cilj imade svesti na reguliranje godišnjeg pidhoda, na temelju drvne zaHhe, dočim se godišnja sječna površina može jedna od druge više manje razlikovati, samo valja na to paziti^ da se periodična sječna površina ne prekorači. Izkazivanje dobnih razreda, kao posvema theoretično, smatram suvišnim, na mjesto dobnih razreda imade se prije navedeni izkaz drvne množine glavnim načelom držati. Potanko propisivanje godišnjeg etata, samo za prvo polurazdobje smatram nuždnim; ostalo biti če zadača 10-godišnje revizije. |
| ŠUMARSKI LIST 5/1897 str. 11 <-- 11 --> PDF |
_ 207 ~~´ Normalni podatci izračunavaju se na temelju «skrižal3kah 0 prihodu i prii´astii». Ovdje preporučujem one skrižaljke, u kojima je p o p r i e č n a s t o j t> i u s k a vi s i n a izkazaua, pošto je poprieena visina u prebornoj suni glavini temelj za prispodobljenje upotrebiti se imajuciii skrižaljka. Kod tog prispodabljanja imademo po mogućnosti onakove sastojine izabrati, koje se normalnom obliku preborne .šume najviše približuju, to jest koje imadu jednu vrst drveća, podpuni sklop, i u pojedinim razredim debljine, jednaku kružnu ploštinu. Kod prispodabljanja, imade se glavna vrst drveća polag njezine vriednosti uzeti n. pr. kod nas: jelva. Milan Tordonj, kralj, šumar, upravitelj taxacije. ^ 0 ustrojstvu šumarskih pokusnih postaja^ Danas je vec svakomu poznata velika važnost šuma u obcem gospodarstvu pojedinih država. Nitko neporiče onu vriednost šuma, kojoj se neposredna korist u neobhodno potrebitom drvnom materijalu pokazuje; a isto tako je i ona dobrotvorna djelatnost svakomu poznata, kojom šume na stojbinske odnosa je djeluju. Kao što se lahko uviditi može, da ono šumsko gospodarstvo, koje na krivom temelju stoji, kao i ono bez sistema, vriednost šuma a s time i dohodak istih snizuje, dapače i obstanak istih u opasnost dovadja, upravo tako ne trebamo dokazivati, da se sa onim laikovodjenjem šuma, koje se temelji na bezuvjetno postojećih i izkustvom doliazanih podatcih, dohodak šuma znatno povisiti može. Ova i mnoga druga ncriešena pitanja, koja u šumarskoj znanosti još uvjek veliku prazninu ostavljaju, ponukala su ino * Izvadak iz predavanja proi; i kr. ug. šumar, savjetnika Eng. Vadasa, držanog na zemaljskoj šumarskoj skupštini u Budimpešti god 1896. |