DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1897 str. 9 <-- 9 --> PDF |
- 147 — iunkcija F = B, + B,—-^— — ^ H h VL kojoj su H, h i c argumenti, nije poradi trećeg člana — — if ^ li nearna. Nu kako je drugi članBj ^ — najzamašniji, te kako se vriednosti olina H, h, \ c kod modelnih stabala po naravi stvari nemogu znatno razlikovati, to držim da se navedeni postupak može mirne duše uporabiti, jer pogreška izeezava, dočim taj postupak imade prednost velike jednostavnosti i lahkoce. Granjevinu svakog razreda za sebe moramo procjeniti, ili točnije ustanoviti po Presslerovih postotcih, nakon što smo ustanovili arathmetičke sredine visina H i h modelnih stabala (što demo i onako učiniti, ako postupamo malo prije navedenim jednostavnijim načinom.) Kao nijednom methodom, koja ne obara modelnih stabala, ne može se ni ovom granjevina tako točno opredieliti, kao obaranjem modelnih stabala, te izradbom u sortimente. Nu budući je vriednost granjevine malena prema vriednosti za tehničku porabu sposobnoga drva (deblovine), a to naročito vriedi za većinu naših šuma, to držim da će se ta methoda koristno moći uporabiti. Onaj, koji načelno perhorescira one methode, koje ne obaraju modelnih stabala, ne će ju moći odobriti. Nu ovo pitanje u obće jošte nije riešeno, a riešiti će se mnogobrojnim! pokusi , za koje molim g. g. stručnjake i u nazočnom slučaju. Konačno napominjem, da bi kojiput razlika promjera u visinama od 1-3 i 2-3 m. mogla biti dosta malena, tako da bi pogreške mjerenja promjera prema olini c mogle biti relat´vno znatnije, te uslied toga račun gubio na pouzdanosti. Jasno je naime, da je upliv pogreške mjerenja na resultat tim veći, čim je ta pogreška veća naprama olini, koja se mjeri. Prem nedržim, da bi to lahko moglo nastupiti, ipak navadjam, da se u slučaju dvojbe može i tako postupati, da se promjeri izmjere u visinama 1-3 i 2* 8m. ili 1´3 i 3-3 m., te tako dobiveni pad |