DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1897 str. 54 <-- 54 --> PDF |
— 192 — zemlja u loncu sad kod jedne sad kod druge biljke na dulje vremena poljevala vodom. Nakon toga postizavala bi intenzivnost isparivanja samo postupice polagano svoju izvornu veličin u. Isti razlozi, koji su bili mjerodavni kod netom raspravljene pojave, mjerodavni su naravno i kod činjenice, da svježe ubrano lišće u prvih 15 minuta često do 4 puta više vode izgubi nego li tečajem dalujih 15 časova. Još veći upliv nego vlaga u tlu imade na intenzivnost transpiracije kod nekih bilina svjetlost. Ove čudnovate i za ekonomiju bilja vrlo važne okolnosti mogu se kano i napadno pospješeno isparivauje povodom mehaničkih potresa, predhodno samo tako razjasniti, da su se molekili u staničnom tinju medjusobno ispreložili (ispremestili). Stave li se biline, koje vehnu ili dielovi njezini u vlažan prostor, često zadobiju doskora svoje prvobitno lice akoprem se medjatim njihova težina umanjuje. Returgescencija u takovim slučajevim ne ovisi od množine primljene vode, nego od njezinoga posve drugačijega razdjeljenja u pokusnom objektu. Na temelju takovih pojava, držali su se ovlaštenim na zaKljiičak, da biline u obće nisu podobne lišćem vodu primati. Tek prije dvie godine dokazao sam izravnim pokusima, da tomu nije tako i da se stvar odnosi posvema drugčije. Ako su cievčice povodom manjkave dovodnje vode po korenu svoju tekuća sadržinu privele i odstupile stanicama, koje sok provode, može biljka i pomoćju lišća tekućom vodom obskrbiti. Preko dana skoro uvehnula biljka kriepi se rosom, koja se noen na isparujućim djelovima uhvati. Bilinska je trauspiracija veoma zamršen proces, a količina po biljki isparene vode u velike ovisi od čimbenika, koji se pri prenosu stanovitih pokusnih rezultata na slične dogadjaje i radnje u slobodnoj prirodi svakom znanju i umjeću poput pusta računa izjalove. Osim ugljika, kisika i vodika spadaju medju nikada nemanjkajuće sastavine svake bilinske stanice dušik (N), vapnik (Ca), kalij (K), zatim sumpor (S) i napokon pranik (P) fosfor. Dušik je bitna sastavina albrominata, asparagina i alkaloida, privadja se biiinama u soliaia amonijaka i dušične kiseline. Atmoferički dušik dolazi kano bilinska hraniva čestica samo u toliko u obzir, u koliko se on vrlo različitim dogadjajima u slobodnoj naravi, osobito pako elekričnom iskrom u slučeninu pretvara, koja je podobna asimilirati. Osobito se ovdje mora naglasiti, da su ne samo zelene porasline bez klorofila, nego takodjer i neparazitičke zelene biljke podobne ustrojnu dušičnu hranu u sebe primati, a da kod tako zvanih mesožderućih bilina bjeljanjkove substancije, koje sa lišćem u doticaj dolaze, djelovanjem pepsiau sličnih sekreta u rastopinu prelaze a zatim se usišu. Vapnik imade za izgradnju stijena bilinskih stanica (Zellenwand) istu važnost, koja i za pretvorbu životinjskih stanica hrskavice (Knor |