DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 4/1897 str. 53 <-- 53 --> PDF |
— 191 — množina n cieloj jednoj godini pađših zračnih oborina, posljedak iz koga samo po sebi očito proizlazi, da uzeta predpostavka (o istovrstnosti uvjeta za intenzivnost bilinske i transpiracije kojega vlažnoga tiela) ne stoji. Zar da je bilina, koja se je u borbi sa nebrojenim neprijateljima tekom vremena tako divno preobrazila, uredila i usavršila, jedina ostala bez pomoći, bez zaštite proti čestoj i prečestoj pogibelji od žedje ? Kad vidimo, da porasline pače i takove sa posve plitkim žiljem često u posve kano prašina suhom tlu u punoj svježosti duže vremena ustraju, onda moramo, pozorno motreći živo i ustrajno djelovanje bilinske makine, koja poput sisaljke vodu požudno srče, a kano takova fuugiraju i bilinske stanice, vać a priori ozbiljno podvojiti o predpostavi, da su za poraslinu pri isparivanju vode mjerodavni isti zakoni i ista pravila, kano i za druga šupljikava tjelesa, da dosljedno tomu pri relativno stalnoj zračnoj vlagi jakost transpiracije tako dugo nepromijenjeuom ostaje, dok se obodne luknjice ne prepune vodom. Izravni pokusi, koji su se tečajem zadnjih godina izvadjali dokazaše, da su te dvojbe podpunoma opravdane. Drvno tijelo u kojem se isparujućim organima biline iz zemlje voda dovadja, sastoji se djelomice posvema iz cjevnatih stanica, koje kano neprekunite cievi cijelom bilinom prolaze. Na temelju mikroskopičkih iztraživanja držalo se je nepobitno dokazanom činjenicom, da te cievi služe kao provodići zraka. Nu na vrlo jednostavan način možemo se absolutnom sigurnošću osvjedočiti, da se to kod većine poraslina samo iznimice, i to samo pri jako isušenom tlu dogadja, dočim su te cievi inače većim dijelom napunjene vodom. Nesluže prema tomu traheje, ili barem ne u prvom redu kao organi respiraeije, nego kano spremišta za vodu, koju sok vodeće stanice usišu tek pri manjkavoj dovodnji vode po korenu. Istinitost i valjanost ovoga shvaćanja o funkciji cievnatih stanica podkrepljuje se činjenicom, koju sam tek uedavno konstatovao, činjenicom naime, da drvo koje pod vodom od uronjenih vrbovih grančica raste, ueima cievnatih stanica. U cievčicama sakupljena zaliha vode mogla bi ipak pri nedostatnoj njezinoj dovodnji iz tla poraslinu samo na kratko vrijeme od pogube očuvati, da proti toj eventualnosti nije još i na drugi način poskrbljeno. Francezki motrioc prirode, Barthelmj, pred nekoliko je godina dokazao, da pri nepromnijenjenom turgoru na množinu i jakost transpiracije u velikoj mjeri, upliviše i množina vode, koja se bilini iz zemlje korenom dovodi. Kad se pokus sa šarenim grahom (Feuerbohne) opetovao, pokazalo se je, da je kod dvijuh u ranoj mladosti terminalnog pupoljka lišenih biljka koje su pri jednakoj vlazi tla jednaku množinu para ishlapljivale, razlika ishlapljene vode kadkada na četverostruku množinu narasla, čim se nije |