DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 4/1897 str. 51 <-- 51 --> PDF |
— 189 — obavlja ovaj posao pri zgodnoj temperaturi pod uplivom svjetla, pri čem ipak ne igraju glavne uloge, kano što se je to per anologiam pređmnjevalo, kemieki, nego, — rekao bih u prilog (interesu) vodozemaca, — crveni i žuti traci (zrake). Metnu li se biljke na zrak, u kojem neima ugljične kiseline (C 0^) ili na mjesto, kamo neima pristupa svietlo, to zeleno lišće, koje u sebi škrobi sadržava, izgubije svu svoju škrob. Škrob naime, koja se je u stanicama sa listnim zelenilom razvila, putuje stranom u one organe biline, koji su bez kloropbjla, stranom se pako potroši u procesu, koji se u svakoj živoj stanici dogadja, te u tom sastoji, da se pristupom kisika i razvojom topline jedan dio staničine organičke tvari u ugljičnu kiselinu razgori. U medijama bez kisika, radja se živa sila nekom osobitom vrsti izgaranja, tako zvanim vrijenjem, što ga obično prouzrokuju gljive ali ga i svaka živuća stanica može proizvesti. Ako se list, koj je na taj način izgubio svoju škrob, na zraku u kojem imade 6—10% ugljične kiseline izloži suncu, onda se u listu već nakon lO minuta dade dokazati iznovičua prisutnost škrobi. Okolnost, da je ta škrob vazda u klorophjlovu zrnju sakrita, dala je povoda zaključku, koji je tek nedavno po meni ne izpravnim pronadjen, a kaže, da je u zrnju klorophjla se nalazeća škrob autohtoni i neposredni produkat asini´lacije ugljične kiseline i vode. Pošto prosta atmosfera po objarau najviše ´/ssVo ugljične kiseline sadržaje, uzelo se je, da se stvaranje tako ogromne količine organičke tvari, kakova se osobito kod mnogobrojnih kulturnih bilina u vrlo kratko vrieme razvije, protumači, uzelo se je rekoh, nekoliko manjkavih iztraživauja, izpustivši, da bilina prima ugljičnu kiselinu ne samo lišćem, nego takodjer i korienom. Tek nedavno je ueizpravnost te predmjeve podpuno izvedena dokazom o neznatnoj napetosti zraka u stanicama i cievčicama. Bilina prima u sebe ugljičnu kiselinu izključivo samo onim organima, koji imadu listnoga zelenila; ovi se obično poput mreže pružaju u svoj medium. Poglavito se olahkoćuje taj posao bilini velikom upojnom snagom staničnoga tinja za ugljičnu kiselinu, koja u sličnim prilikama opojnu silu vođe kud i kamo nadilazi Tako, kano što životinjski želudac primljenu hranu samo u vrlo neznatnom dielu za svoju vlastitu korist probavlja, upravo tako rade i zelene stanice viših bilina, proizvadjajuć organičke tvari samo u službi cielokupnoga organizma. Ponajveći dio asimiliranoga ugljika putuje u razne djelove biline, da se tamo ili za disanje i rast upotriebi, ili pako u posebnim stanicama u tako zvanim pričuvnim komoricama za dane nužde i izdašnije potrebe uzčuvaju. Proizvodnja organičkih tvari i njihov potrošak pridisanju i rastu, posvema su različiti procesi, koje se samo u stanici a 14 |