DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1897 str. 5 <-- 5 --> PDF |
— 143 — sastojina svake starosti, izuzev sasvim mlade kulture, redovit o znatno zaostaju za 0"5, te sa starošcu bivaju sve to manji. Sve ove okolnosti pokazuju, da se navedena kriva predpostava mora zamjeniti boljom. U sliededem navedeni nazor o obliku debla, daje i za razne dobe razne omjere tjelesnina napram tjelesnim valja iste podnice i visine, koji omjeri sa dobom bivaju manji, kao što to prema izkustvu i mora biti, te što pokazuje, da taj nazor nije ved s početka u protuslovju sa obstojuostima. Mi predpostavljamo da deblo približno, izuzev najdolnje dielove kod korjena, sastoji iz dva paraboloida, jednog prikraćenog i jednog podpunog. Prvi siže od podine donle, gdje izbijaju glavne grane , to je dakle prikraćeni paraboloid, a drugi odatle do najvišeg vrška drva, u kojem se nalazi vrh tog podpunog paraboloida. Gdje bi se nalazio vrh dolnjeg prikraćenog paraboloida, da isti nastavima i preko točke najveće krivosti debla, ne marimo za proračunavanje znati, nu iz kasnije navedenog sUedi, da bi bio negdje izpod vrha stabla. Ova hypothesa o obliku debla stoji U skladu sa činjenicom, da je najjača krivost debla tamo, gdje se pojavljuju glavne grane. Najdolnji dio debla kod korjena često je neilloid, nu za visinu 1´2 m. nad tlom možemo uviek uzeti, da je već započeo paraboloid. Za proračunavanje deblovine sliedi sad jednostavan postupak. Ponajprije se izmjere promjeri debla u visinama od 1´3 i 2*3 m. nad tlom, te iz tabela izvade ploštine pripadajućih prosjeka Bj i B2. Mjerenje promjera u visini od 2´3 m. nad zemljom dade se još lasno izvesti. Kod paraboloida padaju ploštine prosjeka omjerno sa visinom, t. j . prosjek se za svaki metar visine umanjuje za stanovitu konstantnu olinu c, koju dobivamo ako odbijemo B2 od B„ te je dakle c = Bi — B2. Iz poznatog c sliedi za ploštinu prosjeka u povoljnoj visini X izraz p ^ B, — c x. |