DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1897 str. 33 <-- 33 --> PDF |
— 171 — VII. Unapredjenje ribogojstva i ribnja carstva. Umjetno ribogojstvo i ribnjačarstvo, to su dvie pomoćnice ribarstva. Znanost i praksa pokazaše nam način, kako će naše nastojanje najsigurnije uspjeti. Zaštitne mjere neće se nikada tako usavršiti, da bi one same u borbi za obstanak ribu obranile. Umjetno ribogojstvo sastoji se u tom, ribu umjetno umnožati i štititi ju tako dugo, dok nije kadra sama svoj život čuvati. Naravna i umjetno pripravljena mriestilišta jesu sredstva naravnoga ribogojstva. Umjetno ribogojstvo pod svima prilikama najuspješnije je sredstvo za napučenje vode svakovrstnom plemenitom ribom. Umjetno ribogostvo bavi se uzgojem salmonida, dočim je gojidba cjprinida cilj ribnjačarstva. Salmonidi mrieste većinom zimi. Ženka izmriesti tek njekoliko hiljada jaja, koje mužjak oplodi. Cjprimidi, mrieste ljeti, te se odlikuju vanrednom plodnosti. Krap izmriesti njekoliko stotina hiljada jaja, pak si osjegura pomladak. Da se iz jaja salmanida izvali ribica, treba po tri mjeseca, jer se ta jaja u vrlo hladnoj vodi legu. Ribica kad se u zimi izvali malo nalazi u naravi hrane. Zato je potrebno salmonide, tu najplemenitiju ribu, najviše štititi. Ova zaštita u najboljoj mjeri polučuje se umjetnim ribogojstvom. U prošlom stoljeću obreše umjetno oplodjivanje ribjih jaja nekako u isto vrieme jedan Šved i jedan Niemac, ne znajući jedan za drugoga. Niemac S. L. Jacobi iz Hohenhausena objelodanio je godine 1763. svoje odkriće u »Hannover-Magazin.« dočim je Šved svoj izum skromno samo pripovjedao. Jakobijev izum kako je sviet začudio, tako je ipak nehajstvom pao u zaboravnost. Po drugi put obreše umjetno oplodjivanje god. 1842. dva priposta francezka ribara J. Remy i Gehin. Francezi zauzeše se za stvar vrlo ozbiljno. Godine 1844. na osobitu preporuku priridoslovca profesora M. Costea uredio je Napoleon III. prvi ribogojni zavod kod Kiiningena u Elsassu. |