DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1897 str. 3 <-- 3 --> PDF |
tsmatiM lift Br. 4. u ZAGREBU, 1. travnja 1897. God. XXI. Uvrstbina oglasa: za 1 stranicu 8 for.; za ´/z stranice 4 for.; za Va stranice 2 for. 70 nove.; za ´A stranice 2 for. — Za višekratno uvrštenje primjerena popustbina. Nova methoda kubiranja deblovine stojećih stabala. Piše prof. Drag. pl. Sram u Vukovaru. A) Kubiranje pojedinih stabala. U mnogim slučajevima šumarske prakse potrebito je kojiput sadržinu pojedinog stojećeg stabla točn o opredieliti. U takovim se slučajevima ne smijemo osloniti na ocjenu po oku, jer će i najvještiji procjenitelj, (a takovi su riedki), lasno počiniti veliku pogriešku. jSTjekoje druge methode, kao Konigova, po kojoj se po oku ustanovi ona točka, u kojoj bi gornji dio debla, da se tamo prelomi, dolnji dio nadopunio do podpunog valja, ili Presslerova, po kojoj se okom traži ona točka, u kojoj je promjer prosjeka polovica promjera podnice, nisu drugo nego ocjene po oku, k čemu još dolazi, da se poradi neprozirnosti vrška više puta ne mogu ni uporabiti. Točniji je postupak izmjerit i (ne procjeniti) promjer u 1/3 visine stabla, te iz tomu promjeru pripadajućeg prosjeka B proračunati deblovinu po Hosfeldtovoj formuli V = 0-75 B h. Nu za to je potrebno, da se radnik Ijestvama ili uzponkami (Steigeisen) popne do te visine, što je neprilično i gubitkom vremena skop čano. Proračunavanje deblovine deblovnim obličnim brojevima ne može za pojedino stablo, van slučajno, dati povoljne resultate, jer su oblični brojevi ustanovljeni prosjekom iz veoma mnogo stabala, te se oblični broj pojedino g stabla može veoma razlikovati od prosjeka. |
| ŠUMARSKI LIST 4/1897 str. 4 <-- 4 --> PDF |
— 142 — Najtočnija je metoda, kakovim dobrim dendrometrom (n. pr. Breymannovim ili Sanlavillovim) ustanoviti promjere u raznim visinama, te onda računati po Simpsonovoj, Huberovoj ili Eiecke-ovoj formuli. U praksi taj način iz raznih razloga, kao skupoće instrumenta, potrebite vještine, te dugotrajnosti, nije obljubljen. Nijedna od navedenih methoda ne zadovoljava sasvim, i to njekoje u postupku, a većina i u resultatima. Iz kasnije navedenih razloga, dvojim, da su i resultati dobiveni Hossfeldtovom formulom izpravni. U sliedećem navadjam po meni obretenu methodu, kojom se deblovina stojećih stabala Ibjelogorice može dosta brzo i jednostavno proračunati. Da li su resultati dosta točni, moralo bi se tek pokusi na oborenim deblima dokazati. Nu kako je kod ove methode uzet jedan moment u obzir, na koji se kod drugih methoda nije pazilo, to a priori držim, da će ista zadovoljavati. Bitna razlika te methode od drugih sastoji se u predpostavi o obliku debla. Kao što se znade, u obće oblik debla, izuzev najdolnji dio, prilično odgovara bar u pojedinim djelovima paraboloidu, nastalom rotacijom parabole, ili jednog njezinog diela. Nu kod toga se obično cielo deblo (izuzev dio kod korjena) smatra jednim paraboloidom, kojemu je vrh u najvišem vršku stabla. Najjača krivost (Kriimmung) debla nalazi se tamo, gdje počimlju glavne grane izbijati. Već ova okolnost upozoruje na to, da je prijašnja predpostava, smatrati deblo jedni m paraboloidom, kriva, jer bi inače krivost morala prema vršku sve to veća bivati, budući je iz analjtičke geometrije poznato, da je krivost parabole bliže vrhu veća. Nadalje nam i jedan pogled na deblovne oblične brojeve takodjer pokazuje, da ta predpopostava slabo odgovara istini. Jer budući je naime tjelesnina paraboloida polovica tjelesnine valja iste podnice i visine, to se deblovni oblični brojevi normalnih sastojina ne bi smjeh mnogo od 0 5 razlikovati, dočim ipak oblični brojevi deblovine |
| ŠUMARSKI LIST 4/1897 str. 5 <-- 5 --> PDF |
— 143 — sastojina svake starosti, izuzev sasvim mlade kulture, redovit o znatno zaostaju za 0"5, te sa starošcu bivaju sve to manji. Sve ove okolnosti pokazuju, da se navedena kriva predpostava mora zamjeniti boljom. U sliededem navedeni nazor o obliku debla, daje i za razne dobe razne omjere tjelesnina napram tjelesnim valja iste podnice i visine, koji omjeri sa dobom bivaju manji, kao što to prema izkustvu i mora biti, te što pokazuje, da taj nazor nije ved s početka u protuslovju sa obstojuostima. Mi predpostavljamo da deblo približno, izuzev najdolnje dielove kod korjena, sastoji iz dva paraboloida, jednog prikraćenog i jednog podpunog. Prvi siže od podine donle, gdje izbijaju glavne grane , to je dakle prikraćeni paraboloid, a drugi odatle do najvišeg vrška drva, u kojem se nalazi vrh tog podpunog paraboloida. Gdje bi se nalazio vrh dolnjeg prikraćenog paraboloida, da isti nastavima i preko točke najveće krivosti debla, ne marimo za proračunavanje znati, nu iz kasnije navedenog sUedi, da bi bio negdje izpod vrha stabla. Ova hypothesa o obliku debla stoji U skladu sa činjenicom, da je najjača krivost debla tamo, gdje se pojavljuju glavne grane. Najdolnji dio debla kod korjena često je neilloid, nu za visinu 1´2 m. nad tlom možemo uviek uzeti, da je već započeo paraboloid. Za proračunavanje deblovine sliedi sad jednostavan postupak. Ponajprije se izmjere promjeri debla u visinama od 1´3 i 2*3 m. nad tlom, te iz tabela izvade ploštine pripadajućih prosjeka Bj i B2. Mjerenje promjera u visini od 2´3 m. nad zemljom dade se još lasno izvesti. Kod paraboloida padaju ploštine prosjeka omjerno sa visinom, t. j . prosjek se za svaki metar visine umanjuje za stanovitu konstantnu olinu c, koju dobivamo ako odbijemo B2 od B„ te je dakle c = Bi — B2. Iz poznatog c sliedi za ploštinu prosjeka u povoljnoj visini X izraz p ^ B, — c x. |
| ŠUMARSKI LIST 4/1897 str. 6 <-- 6 --> PDF |
— 144 — Nadalje si shodnim visomjerom izmjerimo visinu cieloga stabla H i visinu h one točke u kojoj izbijaju glavne grane. Ove se visine ne razumjevaju od tla, ved od 1"3 m., dakle od točke u kojoj smo ustanovili prosjek B^. Sada nam prema izrazu p z=: B, — c x predstavlja h B, — c. -^ploštinu srednjeg prosjeka dolnjeg prikraćenog*paraboloida, koji siže do granjevine (visine li), a tjelesnina tog paraboloida je V, = {B: — C.-J) ^ Prosjek debla u visini h je B^ — eh, a to je ujedno po dnica gornjeg podpunog paraboloida, dočim mu je visina H — h. Sadržina tog paraboloida je dakle ~{B, ~ eh) (H — h) Napokon možemo najdoljnji dio debla od 0´3 m. računati po Pressleru (kako to i Bauer odobrava) kao valj podnice Bj, te dakle visine 1 m. Prema tomu je ukupna sadržina debla od 0*3 m. do vrha: V, = B,+ (B, — 0. -j) ^´ ^ -2 (^´ ~ ´0 i^-^-) ili konačno, ako reduciramo te namjesto B, pišemo B, H i-h c „ r == B + B —J— — ^ Eh. Naravski je, da se ova formula (kao i druge) ne smije uporabiti na stabla vanredno nepravilnog uzrasta. Sad čemo jošte pokazati, da ova methoda stoji u skladu sa činjenicom, da oblični brojevi debljovine sa starošću drva bivaju manji. Visina h, u kojoj izbijaju glavne grane, zapremati će tim manji dio ukupne visine, čim je drvo starije. Ako je n. pr. ta točka bila jednom u OS H (dakle h = 08 H), to će za 20—30 god. biti možda već u 0-5 H (naravski je to sad drugo H), jer su medjutim gornji dielovi više izrasli. Dok je |
| ŠUMARSKI LIST 4/1897 str. 7 <-- 7 --> PDF |
- 145 — ali li razmjerno prema ukupnoj visini veliko, dotle prevalira dolnji dio, te je cielo deblo skoro jeda n para boloid , tjelesnina se dakle neće znatno razlikovati od polovice tjelesnine valja, oblični broj biti će skoro 0"5. U kasnijoj dobi sve se više iztiče i gornji paraboloid; sbroj ovakovih dvijuh paraboloida (ako vrt dolnjeg leži izpod vrha stabla) pako zaostaje sve više za onom tjelesninom, koju bi imala deblo, da ga možemo smatrati jednim paraboloidom; oblični će brojevi debla sve više iza 0*5 zaostajati. — Da li ova methoda daje dovoljno točne resultate, da bi se na procjenu čitavih sastojina (o čem je u sliedećem govor) mogla primjeniti, trebalo bi tekar pomnim i pokusi na oborenim stablima ustanoviti. S toga molim g. g. šumare, da na oborenim stablima izmjere one dimensije, koje su potrebite, da se deblovina po ovoj kao i po methodi razdiobe u sekcije proračunati može, te da mi ta data priposlati izvole, ako neće račun sami izvesti. Tu bi dakle trebalo izmjeriti promjere 1 m, od podine oboreno g drva, nadalje u visini od 2, 4, 6 itd. metra, budući sekcije ne trebaju biti manje od 2 m. Napokon treba naznačiti dužinu na vrhu preostalog diela, te visinu h, u kojoj izbijaju glavne grane.* B) Uporaba ove metliode na procjenu čitavih sastojina. Ponajprije se svako pojedino stablo sastojine kao obično u visini od 1-3 m. klupira. Prema veličini promjera razvrstaju se stabla u vrste (Starkestufe) od 2 do 2 cm. Više ovakovih vrsta (najbolje 3—5. saberu se u jedan razred (Starkeklasse.) Dalje se deblovina svakog razreda napose proračunava, U tu svrhu opredieli se na poznati način sbrojitbom dotičnim pro * Uredništvo „Š. lista" umoljava gospodu vanjske šumare najučtivije, da imaju tu dobrotu, da izmjere po prilici ´60 stabala prema gornjoj metodi, pa da rezultate te izmjere bud gosp. piscu ove razprave, bud uredničtvu „8. lista´ dostave. UredniČtvo. |
| ŠUMARSKI LIST 4/1897 str. 8 <-- 8 --> PDF |
— 146 — mjerom pripadajućih prosjeka (pomnoživ dakako svaki prosjek brojem stabala dotične vrste) te razdiobom sa brojem stabala u razredu, srednji prosjek razreda. Nakon što smo računom ili iz tabela ustanovili srednjem prosjeku pripadajući promjer, potražiti ćemo u razredu čim više stabala toga promjera i proračunati po navedenoj methodi sadržine tih modelnih stabala. Pronadjemo li onda još arithmetičku sredinu deblovine modelnih stabala, to istu treba samo još sa brojem stabala u razredu pomnožiti, da tim dobijemo deblovinu cieloga razreda. Sbroj deblovina pojedinih razreda daje nam konačno deblovinu ciele sastojine. Budući da smo tako prištedili obaranje modelnih stabla, a samo proračunavanje deblovine tih stabala ide lahko od ruke, to ćemo u svakom razredu moći odabrati znatan broj modelnih stabla i tako polučiti veliku točnost. Jednoličnosti radi biti će najbolje da se odnose brojevi modelnih stabala u svakom razredu približno kao ukupni brojevi stabala u razredima (Draudt.) Proračunavanje deblovine svakog razreda možemo jošte znatnoujednostaviti. Kad smo naime stabla srednjeg prosjeka (modelna stabla) u razredu našli, ne moramo deblovinu svakog od njih računati, već možemo i tako postupati, da ustanovimo arithmetičku sredinu visina H i h, te pada prosjeka c tih modelnih stabala. Iz ovih brojeva proračunamo deblovinu idealnog stabla, koje bi uz srednji prosjek imalo te dimensije. Ovaj postupak nije, kao što ćemo to odmah obrazložiti, skroz matematično točan. Ako je naime njeka olina, ovdje volumen debla, funkcija jedne ili više neovisnih promjenljivica, te ako promjenljivicam (argumentom) podamo razne posebne vriednosti, to će arithmetička sredina tako dobivenih funkcionalnih vriednosti biti samo onda jednaka onoj vriednosti funkcije, koju bi dobili, da bi u funkciju za svaki argument uvrstili arithmetičku sredinu njegovih posebnih vriednosti, ako je dotična funkcija linearna , t. j . od prvoga stupnja. |
| ŠUMARSKI LIST 4/1897 str. 9 <-- 9 --> PDF |
- 147 — iunkcija F = B, + B,—-^— — ^ H h VL kojoj su H, h i c argumenti, nije poradi trećeg člana — — if ^ li nearna. Nu kako je drugi članBj ^ — najzamašniji, te kako se vriednosti olina H, h, \ c kod modelnih stabala po naravi stvari nemogu znatno razlikovati, to držim da se navedeni postupak može mirne duše uporabiti, jer pogreška izeezava, dočim taj postupak imade prednost velike jednostavnosti i lahkoce. Granjevinu svakog razreda za sebe moramo procjeniti, ili točnije ustanoviti po Presslerovih postotcih, nakon što smo ustanovili arathmetičke sredine visina H i h modelnih stabala (što demo i onako učiniti, ako postupamo malo prije navedenim jednostavnijim načinom.) Kao nijednom methodom, koja ne obara modelnih stabala, ne može se ni ovom granjevina tako točno opredieliti, kao obaranjem modelnih stabala, te izradbom u sortimente. Nu budući je vriednost granjevine malena prema vriednosti za tehničku porabu sposobnoga drva (deblovine), a to naročito vriedi za većinu naših šuma, to držim da će se ta methoda koristno moći uporabiti. Onaj, koji načelno perhorescira one methode, koje ne obaraju modelnih stabala, ne će ju moći odobriti. Nu ovo pitanje u obće jošte nije riešeno, a riešiti će se mnogobrojnim! pokusi , za koje molim g. g. stručnjake i u nazočnom slučaju. Konačno napominjem, da bi kojiput razlika promjera u visinama od 1-3 i 2-3 m. mogla biti dosta malena, tako da bi pogreške mjerenja promjera prema olini c mogle biti relat´vno znatnije, te uslied toga račun gubio na pouzdanosti. Jasno je naime, da je upliv pogreške mjerenja na resultat tim veći, čim je ta pogreška veća naprama olini, koja se mjeri. Prem nedržim, da bi to lahko moglo nastupiti, ipak navadjam, da se u slučaju dvojbe može i tako postupati, da se promjeri izmjere u visinama 1-3 i 2* 8m. ili 1´3 i 3-3 m., te tako dobiveni pad |
| ŠUMARSKI LIST 4/1897 str. 10 <-- 10 --> PDF |
— 148 — prosjeka za 1´5 m. ili 2 m. reducira na 1 m. Mjerenje promjera u visini od 2 8 ili 3"3 m. nije doduše više udobno, nu ta okolnost ni ne dolazi u obzir prema prištednji rada i vremena, koja se postizava tim, da nije potrebito obarati modelna stabla.* U Vukovaru 13. veljače 1897. Gospodarenje i uprava imovne obćine gradiške. A) Gospodarenje. V Cim bje ustrojen gospodarstveni ured za gradišku imovnu obćinu (g 1874.), odmah se je pomišljalo na racionalno uređenje gospodarenja sa šumami, — koje su prema diobnoj odluci od 7. studena 1873., — zapale imovnu obćinu gradišku. Prema tomu sakupljeni su nuždni podatci i sastavljena gospodarstvena osnova za te šume odmah prvih godina. Pošto je g. 1881. izašao naputak za uređenje tih šuma, — pokazala se je potreba preuređenja rečene osnove, — prema ustanovam istog. Preuređenje to svršeno je radi praraznolikih zaprijeka tek prošle godine — a i to provisorno. Uređenje to provedeno je skroz u smislu gorerečenog naputka od g. 1881. Polučenje potrajnog prihoda, — uz prvi i glavni obzir na domaće potrebe pravoužitnika, — jest glavnom svrhom, koja se tim gospodarenjem polučiti nastoji. U koliko se ta svrha, današnjim uređenjem polučiti može i dade, uznastojati ćemo razjasniti nazočnom razpravom. Prije nego li pođemo pretresivati gospodarenje, odnosno uređenje tog gospodarenja — uznastojati ćemo, upoznati se sa objektom o kom se radi. * Nakon što je ova razprava već pod tiskom bila, pronašao sam na temelju izmjere bukovih i hrastovih stabala, da su rezultati preračunavanja usljeđ znatnoga e II h upliva elana: ^ veoma nesigurni, Usljed toga du se na taj predmet vratiti u još jednoj razpravici. Pisac. |