DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4/1897 str. 29     <-- 29 -->        PDF

— 167 —


gustima mrežama i onima, koje se po dnu vuku pak unište
mriest.
Neka se zabrani uporaba svake mreže, kojoj nisu stranice
okna u mokrom stanju 3—4 cm. duge.


čišćenje naših onečišćenih ribnih voda.


U zadnja četiri ili pet decenija nije moglo zakonodavstvo
jednako sa napredujućom industrijom koracati. Za to su u kulturnih
zemljah sve rieke, potoci i jezera postala nečista; na
štetu i pogibelj zdravstva i ribarstva. Države su to važno pitanje
povjerile najučenijim strukovnjakom, da ga prouče i rieše.
Pronadjena su sredstva i načini, kako da se toj pogibelji na
put stane ili da se bar umanji. Sada nastoje države ove načine
i sredstva za čišćenje obligatorno uvesti. Upravo sva nečist,
odpadci industrijalni i njeki gospodarski, kao da se nebi mogli
racionalnije upotriebiti, bacaju se bezkoristno i na štetu u vodu.
Veliki preokret i kulturni nepredak, kao da nije na to sjetio se.
Umni gospodari počeše rabiti umjetna gnojiva, a milijuni metričkih
cenata naravnoga gnoja, ljudskih izmetina i drugo utiče
iz gradskih i tvorničkih kanala u vode, koje se time, onečiste
i otruju. Plave, zelene i srebrene, njekoć plemenitom ribom
bogate rieke, danas su pusti raznositelji sve nečisti, bolesti i
smrada. Sve ove nečisti potiču iz gospodarskih rudarskih tvorničkih
poduzeća,


Iz gospodarskih poduzeća na primjer: bacanje smeća i
odpadaka u vodu, mineralno gnojenje, pranje ovaca u potocih,
močenje lana itd.


Iz rudarstva, nečista voda, pepeo i rude; iz tvorničarstva:
nečisti dušično organskih sastojina; nečista voda iz tvornica
papira, sladora, škroba, pivovara, pecara, kožarnica, suknara,
platnara. Iz kemijskih tvornica, plinarah itd.


Osobito valja iztražiti sa kojima tvarima je voda onečišćena,
medjusobni odnošaj nečistih sastavina, moguće promjene
i raztvaranja, količinu onečišćenja, štetno djelovanje na pojedinu
vrst ribe, jeli se nečista voda čisti i kako ? Na temelju ovih
data može analjtičkom ili syntetičkom metodom prosuditi prouzročena
šteta.