DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 4/1897 str. 25     <-- 25 -->        PDF

— 163 —


svieta broji riba užasne neprijatelje. To su razne gljivicepliesni, koje su uzrok bolesti ribe. Napokon i medju samima
ribama ima takovih grabežljivaca, koji niti svoj vlastiti rod
ne štede.


U svrhu zaštite ribe potrebni su zakoni koji uredjuju:


Zaštitne mriestilištnerevire.


U najvedoj mjeri štititi ćemo ribu, ako čuvamo mriestilišta,
da se njihov broj neumanji, da ostanu u svojima dobrima okolnostima.
Bez povećanja mriestilišta (Laichplatze) ne ima govora
o poboljšanju ribarstva. Badava mi ribu gojimo, te nasadili
mi svake godine milione u rieke, pa makar riba i odraste,
ne ćemo uspjeti, ako ne ima riba prilike, gdje će se moći
sigurno mriestiti. Za zaštitne mriestilištne revire neka se izluče
poznata mriestilišta.


U ovakovih je zabranjeno grabiti piesak, kamen, bagrati,
sječi grm, drač, rogoz, trsku i ostale vodene biline, na kojih riba
mriesti, da nadje zaklona. Najbolja mriestilišta jesu tkzv. mrtve
vode ili pruge koje su regulacijom odciepljene od glavne matice
rieke. Gdje nisu ovakovi rukavi spojeni sa maticom, morali
bi se kanalom spojiti, da može riba van i obratno. U kulturnih
zemljah nastaje se urediti umjetna mriestilišta, kao grabe,
Ijese, košare itd.


Mriestilištne grabe kopaju se proti vodotoku. Voda udarajući
natrag, zalije sve grabe. Riba putujući na mriestenje
nadje ove grabe obrasle biljern svake vrsti i mriesti ovdje.
Ljese, to su ljestve, koje se prepletu po dužini i širini granjem
od vrbovine i borovice, te se zarone 20 cm. pod vodu. Na
ovih Ijesah mriesti riba sjegurno. Nadalje lovi se mriest i skuplja,
te se metne u košare sa uzkima rezama. Ove košare objese se
u vodu. Bibica kad se izvali može iz košare van, a kad treba
da se sakrije, nadje zaklon u košari.


Umjetna mriestilišta za pastrve priredjuju se tako, da se
u brzicu potoka nabaca šljunak ili piesak, jer na ovakovima
mjestima u naravi pastrva mriesti.


Iz dosele navedenoga uviditi je, koliko su koristne obale
obrasle liepim zelenilom. Bilje povečaje hranivost vode, čisti