DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1897 str. 22 <-- 22 --> PDF |
— 160 — Ustanovljenje dobe, u kojoj je skupostni prirast polučio maksimalnu onu svoju granicu, a da nije došao u kolisiju sa rentabilitetom šume jest vrlo važna podloga, na kojoj bi mo rali osnovati gospodarenje sa tom vrsti šuma. Zali bože, to je ujedno i najslabija naša strana. Kako su nam baš najstarije te šume u vrlo abnormalnom sastojinskom stanju, naročito stoga, što im je sklop skroz nepodpun (0´4—0"1) ne imamo mjerila u ruci, na temelju kojeg bi tok prirasta po množini i vrstnoći, baš u toj kritičnoj dobi stalno ustanoviti mogli. Nadalje je i činjenica, da smo mi hrvatski šumari vrlo slabi tehnologi, jer neimamo zgode usavršiti se svestrano u toj grani šumarstva, pošto ni u pogledu prirasta uporabivosti i cjena nismo na čistom, — tako da se u tom toli važnom momentu moramo osloniti na vrlo nestalne podatke. Izkusniji od mene šumari drže, da bi se promjer od 80 cm. imao smatrati poprečnim minimumom dimensije, takove dobro uporabive, t. j . unovčive robe. Moramo im to na rieč vjerovati, jer niti sam o protivnom uvjeren, niti imam dokaza za i proti tomu. U pogledu maksimuma te dobe još smo manje orientirani. Znamo samo to, da je hrast, kad počimlje pokazivati suhe vrhove, taj maksimum već odavna prekoračio. Nu suhi vrhovi su posljedkom preraznih lokalnih stojbinskih nedostataka. Ja poznajem šumu (Prašnik), koja je jedva 150 godina polučila, a ipak su vrhovi hrašća suhi, a poznajem sdruge strane šumu (Cardačinska greda i Greda), koja je preko 200 godina prešla, a ipak vrhovi nisu ni s daleka tako suhi kao u prijašnjoj. — Gđe je tu stalno mjerilo? Jedino s obzira na činjenicu, da u tih hrastovih šumah dolaze do uporabe budučih 2—3 uporabnih perioda i onako stare, skoro prestare sastojine, — moći ćemo se za sada odlučiti na obhodnju od 120—140 godina, — za koju smo bar približno sjegurni, da nije bar znatno u oprjeci sa rentabilitetom. U pogledu šuma namjenjenih lih domaćoj potrebi pravoužitnika, prisiljeni smo, s razloga nam poznatih vrlo nepovoljnih |