DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3/1897 str. 4     <-- 4 -->        PDF

— 94 —


Kasnije su se time bavili: Cli. Hundeshagen, J. W. Hossfeld,
Cotta, Konig, Hartig, Pressler, i drugi.
Poznato je, da imamo dva razreda oblikovnih brojeva, i to:
a) normalni, i oni, koji se na prsnu debljinu stabala
odnose, t. j. b) prsni obi. brojevi.


Za nas imaju samo ovi potonji vriednost. pošto se kod
današnje procjenbe, iz poznatih razloga, samo prsni obhkovni
brojevi upotrebljavaju.


Najveća zasluga oko ustanovljenja prsnih oblikovnih bro


eva ide Dra. Baura. Ako želimo postići što veću točnost kod
stojeće prodaje, tada nam je neobhodno nuždno, da si sastavimo
posebne (lokalne) kubične skrižaljke. U tu svrhu sastavio
sam niže sliedeće skrižaljke za jelova stabla i to za visoku
gorsku šumu u području kr. šumarije Ravnagora. Sastavljene
su pako iste na temelju točne premjerbe, odnosno kubiciranje
700 jelovih stabala polag sekcija od 2 do 2 metra, i na taj
način izračunani njihovi »krupni obhkovni brojevi«, i to za to
krupni oblikovni brojevi, pošto se u gorskom kotaru, oni dielovi
stabla, koji su ispod 7 cm. debeh kod prodaje ne uzimlju
u račun.


Ako daklem ovaj krupni oblikovni broj označim sa slovom:
„0«, drvnu gromadu jednog stabla sve do 7 cm. gornje
debljine: sa slovom: »f« ; cielu duljinu tog stabla, od odrezka
na panju, pak sve do vrha sa slovom: »d« ; konačno u 1*3.


m. visine od zemlje uzetu okružnu ploštinu tog stabla sa slovom:
»p« ; biti će »krupni obi. broj:«
f.
p. d.
Razumjeva se, da se kod prsnih oblikovnih brojeva uzimlje
mjera stabala u visini od 1*3 m. od zemlje (a ne od panja),
dočim se visina tog stabla mjeri od odrezka na panju, pak
sve do vrh vrhunca, pošto se drvna množina panja u račun
neuzimlje.
Visina panja uzeta je sa 2/3 debljine.