DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1897 str. 25 <-- 25 --> PDF |
— 115 — Da se podigne ribarstvo t. j. da naše rieke opet obiluju svairom plemenitom ribom, treba samo zaštite. Ne traži se tuj velikih žrtava! Jfeka se u interesu obćega blagostanja ukloni sve što ribarstvu škodi, tada će opet naše opustjele rieke svoj relativni prihod davati. Ne sastoji se raci onalno ribarstvo samo u gojenju ribe, nego i u tom, da se riba svagdje gdje uspievati može čuva i štiti. Većinom je ple menita, riba grabilica, za to valja i prostu ribu gojiti, da bude hrana plemenitoj ribi. Cilj je racionalnog ribarstva, da riba bude narodnom hranom. Kod nas se na mjestih upravo divlje ribarstvo tjera. U Lonjskom polju toliko se ribe i pomlatka potamani, da se njim svinje tove i gnoji oranica, dočim opet ima mjesta, gdje e ni za skupe novce nije dobiti. Blagoslivati će potomstvo očeve svoje, ako mu ostave bogate rieke, potoke i jezera. Ciena mesa raste danomice, pak će narod naći uvjek dobar i zdrav zalogaj u ribjem mesu. Kraj ovakovih izgleda u budućnost za obće blagostanje traži se, i to opravdano žrtve pojedinaca! Male su to žrtve! Od čovjeka traži se, da bude toliko razuman da ne čini, što ribarstvu t. j . ribi škodi. Ako li je interes pojedinca važniji, ´ neka se šteta reducira na minimum. Ribarstvo kao grana narodnoga gospodarstva neka bude ravno pravno i jednako uvaženo kao i svaka druga grana toga velikoga stabla. Uzporedimo li ribarstvo sa ostalima granama narodnoga gospodarstva: sa zemljodelstvom, živinogojstvom, šumarstvom, rudarstvom ili industrijom, uviditi ćemo, da se kod racionalnog gospodarstva sve jedno s drugim liepo slaže. JSTaproti mnoge od ovih, ako se neracionalno tjeraju u velike škode ribarstvu. Da se u nas ribarstvo i ribogojstvo podigne na onaj stepen, na kojem bi moralo po naših prilikah stojati, potrebno je: I. Točno proučiti ribarske odnošaje u kraljevini Hrvatskoj Slavoniji. II. Imenovati ribarsku komisiju i odrediti njezin djelokrug. |