DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3/1897 str. 22     <-- 22 -->        PDF

— 112 —


Na taj način će nam priroda sama učiniti i još mnogo bolje
ono, što mi tek sa znatnim troškom na umjetni način postizavamo.


Nu ima i takovih slučajeva, gdje se umjetno okresivanje
ne da uviek mimoići, ima naime takovili štetnih prirodnih
upliva, koji nepovoljno djeluju na razvoj deblovine, odnosno
idu u prilog razgranjivanju. U takovima prilikama morati ćemo
se, ako i nerado latiti okresivanja, da time što vriedniju sastojinu
odgojimo.


U prvom odsjeku Hemplovog djela razpravlja se o zaoblenju
i zacjelivanju rana nastavših prigodom odstranjenja
granja i svržja a to se polučuje stranom pomoćju same prirode,
pomoćju koje takovo granje i svržje samo propada, a deblovima
se stabla sama od sebe prirodno zaobli, stranom pako umjetnim
načinom t. j . okresivanjem.


U prvom i u drugom slučaju ovisi uspjeh pogledom na
vriedoost stabla, od brzog zacielivanju rana zaoblenjem novimi
drvnimi naslagami na mjestu odtrgnutih, odpalih ili skresanih
dielova stabla, dočim opet izkvarenju deblovine, sama narav
pomaže, i to kod četinjače usljed izlučivanja smole, a kod
listače izlučivanjem stanice vine, povodom česa se rane zaoble
i proti vanjskim štetnim uplivom zaštite.


Prouzročene oveće rane biti će probitačno, umjetno t. j .
ručno presmoliti.


U nastavku se vrlo poučno razpravlja o samom prirodnom
prouzročenju drvnih rana i (ručnom) okresivanju obzirom na
prouzročene rane, ter savršeno zacielivanje i zaoblenje istih,
kao i ob uvjetih tomu potrebnih, te je ta razprava snabdjevena
sa poučnimi skrižaljkama, crpljenimi na podlozi iztraživanja, a
osnovanimi na izkustvu, obzirom na snagu rasta okresanih
stabala i na brzinu zaoblenja rana. U dalnjem teku te razprave
razpravlja se o stupnju skresivanja obzirom na veličinu
drvnih rana, dopustivu relativnu množinu odstranjujućega granja
te relativnu položajnu visinu i ekspoziciju drvnih rana.


Drugi odsjek razpravlja o prirastu obzirom na visinu i
gromadu, zatim obličju deblovine i razvoju same krošnje, koja
je razprava takodjer vrlo obilno sa skrižaljkami podkriepljena.