DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3/1897 str. 20     <-- 20 -->        PDF

-110 -


Okresivanje listače,


sa naročitim obzirom na hrast.


U Mariabrunu postoji car. kr. šumarski zavod, koji
svoje rezultate u periodičkih izvještajih izdaje.


U XVIII. takovom izvještaju sadržano je djelo gornjeg
naslova obradjeno po Gustavu Hempel-u, profesoru na vis.
školi za zemljotežtvo u Beču.


U našem Šumar, listu spomenuto je to dielo sa primjetbom
da će se ob istom svojedobno još naknadno koja spomenuti.


Buduć da do danas to još nitko učinio nije, to fam se
latio toga posla jer sudim, da će taj predmet zanimati svakog
našeg šumara, ponajpače, jer se tiče listače, a naročito hrasta,
pošto isti u našem šumskom gospodarstvu od svih vrsti drvlja
najvažniju ulogu igra.


Iz uvoda predspomenutog djela proizlazi, da je okresivanje
trovrstno, naime a) svježe (zeleno), b) suho i c) obćenito (svježe
i suho), prema tomu naime, da li se skresivaju samo svježi
ili suhi, ili svježi i suhi dielovi stabla.


Okresivanjem se unapredjuje gojitba, uporaba i čuvanje
šuma, naročito pako gojitba. Svježe okresivanje rabi se u najviše
slučajevah u svrhu valjanog uzgoja stabla i postignuća
što vriednije deblovine, jer se tim preprečuje prerani razvoj
krošnje, naročito u omanjoj visini stabla, — a tim se još postizava
ravnolatnost hesa uz ine tehničke osebine i vrline, kao
što su pruživost, gustoća, kalavost i t. d. Nadalje se takovim
okresivanjem postizava višja drvna punoća, znatnija visina
(prirast u vis) pojedinih stabalah kao i povoljni prirast čitave
porastline, ako je ista usljed koje prirodne nepogode zahirila,
buduć se okresivanjem rast i razvoj krošnje oživljuje i pobudjuje.


Takovo okresivanje izvadja se i u tu svrhu, da se medjašna
stabla ili pako podstojno drveće i podrast, po mogućnosti liši
zastora i nepovoljnog upliva nadstojnih stabala i upliva krošnje.


Sa ovakovim se okresivanjem konačno postizavaju i ini
podredjeni i manje vriedni probitci, kao stelja, sječkara, zelena
i suha krma, granje, gorivo, osušivanje šumskih puteva i t. d.




ŠUMARSKI LIST 3/1897 str. 21     <-- 21 -->        PDF

— 111 —


Kako iz prednavedenog proizlazi, glavna je zadaća okresivanju,
da se uzgoje stabla što vriednija, zato se prema okolnostima
sa tim poslom već u ranoj dobi odpoČeti ima.


Zadaća suhog okresivanja jeste ta, da u deblovinu ne
urastu suhi dielovi drveta (grane, ogranci, svržje), jer to djeluje
veoma nepovoljno na tehničku sposobnost deblovine, a usljed
toga i na novčanu vriednost stabla. Suho okresivanje ima i tu
svrhu, da za vremena zaprieči razvoj raznih bolesti, koje se
putem nezarashh grana uvreže u deblovinu i na taj način prouzročuju
trulež i ine bolesti i mane drveta.


Ovim se okresivanjem nuzgredce još poluČuje umanjenje
pogibelji od šumskog požara, ter i njeka dobit na gorivu drvu.


Obćenitim okresivanjem (svježim i suhim) postizavaju se
u obće svi naprvo spomenuti probitci, a naročito se svježim
okresivanjem vrstnoca i vriednost stabla i liesa, dočim se suhim
okresivanjem ustanovljuje zdravstveno stanje stabla i Čiste
porastline


Proti okresivanju navadja se to, da se pojedini dielovi
stabla ne dadu odstraniti svrsi shodno i da usljed toga zaostaju
u stablu bitne grieške i mane; nadalje, da usljfld polaganog
zaoblenja (obrasta s korom) ozledjenog diela na stablu, nastupi
truhlost i gnijenje rane, ter vodomlaz; sve te mane umanjuju
prirast tako da računajuć troškove okresavanja, jako mala ili
nikakova korist od istoga ne preostaje.


Od ovih protivnih nazora zaslužuje prvi najviše uvaženja,
jer i najobzirnije odstranjenje pojedinih dielova stabla, zaostavlja
izmedju ozliede i nastupivšeg zaoblenja medjuprostor, koji je
po tehnička svojstva Ijesa od nemalog upliva, a ta okolnost
ima se tim više uvažiti tamo, gdje su znatni troškovi sa tim radom
skopčani i gdje je radna snaga skupa.


Zadaća je svakoga šumara, da odgaja stabla sa što većom
tehničkom duljinom. Umnim šumarenje, valjanim izborom vrsti
drveća, uzdržavanjem podpunog sklopa i obrasta porastline, ter
pravilnim i pravodobnim proredjivanjem, predusriesti ćemo više


— manje potrebi okresivanja.


ŠUMARSKI LIST 3/1897 str. 22     <-- 22 -->        PDF

— 112 —


Na taj način će nam priroda sama učiniti i još mnogo bolje
ono, što mi tek sa znatnim troškom na umjetni način postizavamo.


Nu ima i takovih slučajeva, gdje se umjetno okresivanje
ne da uviek mimoići, ima naime takovili štetnih prirodnih
upliva, koji nepovoljno djeluju na razvoj deblovine, odnosno
idu u prilog razgranjivanju. U takovima prilikama morati ćemo
se, ako i nerado latiti okresivanja, da time što vriedniju sastojinu
odgojimo.


U prvom odsjeku Hemplovog djela razpravlja se o zaoblenju
i zacjelivanju rana nastavših prigodom odstranjenja
granja i svržja a to se polučuje stranom pomoćju same prirode,
pomoćju koje takovo granje i svržje samo propada, a deblovima
se stabla sama od sebe prirodno zaobli, stranom pako umjetnim
načinom t. j . okresivanjem.


U prvom i u drugom slučaju ovisi uspjeh pogledom na
vriedoost stabla, od brzog zacielivanju rana zaoblenjem novimi
drvnimi naslagami na mjestu odtrgnutih, odpalih ili skresanih
dielova stabla, dočim opet izkvarenju deblovine, sama narav
pomaže, i to kod četinjače usljed izlučivanja smole, a kod
listače izlučivanjem stanice vine, povodom česa se rane zaoble
i proti vanjskim štetnim uplivom zaštite.


Prouzročene oveće rane biti će probitačno, umjetno t. j .
ručno presmoliti.


U nastavku se vrlo poučno razpravlja o samom prirodnom
prouzročenju drvnih rana i (ručnom) okresivanju obzirom na
prouzročene rane, ter savršeno zacielivanje i zaoblenje istih,
kao i ob uvjetih tomu potrebnih, te je ta razprava snabdjevena
sa poučnimi skrižaljkama, crpljenimi na podlozi iztraživanja, a
osnovanimi na izkustvu, obzirom na snagu rasta okresanih
stabala i na brzinu zaoblenja rana. U dalnjem teku te razprave
razpravlja se o stupnju skresivanja obzirom na veličinu
drvnih rana, dopustivu relativnu množinu odstranjujućega granja
te relativnu položajnu visinu i ekspoziciju drvnih rana.


Drugi odsjek razpravlja o prirastu obzirom na visinu i
gromadu, zatim obličju deblovine i razvoju same krošnje, koja
je razprava takodjer vrlo obilno sa skrižaljkami podkriepljena.




ŠUMARSKI LIST 3/1897 str. 23     <-- 23 -->        PDF

— 113 —


Treći odsjek zanima se sa samom provedbom okresivanja
VI obdenitom pogledu obzirom na vrst drveća, vrstnoću sastojine
i izbor stabalah, zatim o dobi i opetovanju okresivanja o godišnjoj
dobi i stupnju okresivanja, konačno o načinu i samoj provedbi.


U četvrtom odsjeku razpravlja se obširno o orudju okresivanja.
Tu se opisuje to razno orudje, medju inimi i ono
Henrija, Henckela, Hohenheimsko, MuUer-Dormera, Dittmara
i dr. Tu se nadalje poučava, kako se izpituje vrstnoća toga
orudja obzirom na kvalitativnu, kvantitativnu i obćenitu sposobnost.
Za prosudjenje kvantitativne vrstnoće (djelatnosti)
pridodane su tome odsjeku obilne skrižaljke, sadržavajuće
podatke o djelatnosti pojedinog orudja, svedene na veličinu
razne plolie izraženo u m" i po času, obzirom na potrošak
vremena.


To orudje, koje proizvadja tvrdka Dittmar i sinovi poznata
nam je i usljed visoko-vladne naredbe odjela za unutarnje
poslove od 28. studena 1892. broj 49.800.


To je orudje u svakom pogledu izvrstno, i zato je i ta
tvrdka medju ostalimi, svake preporuke vriedna.


Od tvrdke naručio sam nješto toga orudja god. 1889. i
1890., te sam tada okresivanjem u madicili šume grada Petrinje
odpočeo.


Suma grada Petrinje uzgojena je u svih svojih dielovih
sa hrastovinom.


Okresivanje sam provadjao od jeseni do proljeća.


Najpogodnije je pako vrieme za ovaj rad studeni i prosinac
kako se to razabire iz uvodno spomenutog djela, (to u ostalom
ovisiti će i od mjestnih odnošaja).


Uspjeh kog sam polučio tim okresivanjem u hrastovih
mladicih, u istinu je povoljan, i zato tvrdim, da je okresivanje
u mladicih, gdje to okolnosti zahtjevaju i odnošaji dopuštaju,
svakako uputno i umjestno.


Kašnje sam pokušao provadjati okresivanje pojedinih stabala,
nu poradi pomanjkanja radnih i tomu vještih sila, napustio
sam taj rad, ali ipak sa tim uvjerenjem, da se sa istim




ŠUMARSKI LIST 3/1897 str. 24     <-- 24 -->        PDF

— 114 —


raoom gdje to odnošaji — a naročito ne preskupa radna snaga


— iziskuju i dopuštaju, ako se valjano izvadja, postizavaju
povoljni uspjesi.
Prema prediztaknutom u istinu je sadržina uvodno spomenutog
obilna i veoma poučna i zanimiva, pa i zato je isto djelo
preporuke samo po sebi vriedno.


S poučnih razloga i dokaza u tom djelu sadržanih, trebalo
bi svakako uznastojati, da se i u našim šumskom gospodarenju
okresivanje uvede, gdje to — kako naprvo spomenuh, —
potriebe iziskuju i okolnosti dozvoljuju.


V. Benak.
Uredjenje ribarstva.


Piše M. Drnić.


Razmatranjem hjdrografske karte naše domovdne upravo
nam se namiče pitanje, ima li narod kraj tolikih silnih voda
i šteta, koje iste prouzrokuju i kakovih koristi ?


Kakovo je stanje ribarstva ?
Stanje ribarstva u kraljevini Hrvatskoj i Slavoniji bilo je
ugroženo od nerazumna gospodarenja u naših vodah.


Visoka kralj, zemaljka vlada pobrinula se u pravi čas,
kako da zaštiti ribarstvo od propasti te podigne vriednost
naših voda.


U drugih državah visoka je kultura i nerazumno ribarstvo
upravo opustošila rieke, pak ih učinila malo, ili ništa vriednima.
Kasno se uvidila pogibelj, koja odatle pricti! Danas imaju
ove države mnogo brige, posla i troška, da bar očuvaju ribarstvo
od posvemašnje propasti.


Tako je danas u evropskih državah ribarstvo, poduzeče,
dočim je u američkih državah racijonalno uredjeno gospodarstvo.
Država pozvana je, da zakonom uredi prava i dužnosti, da se
riba racijonalno goji, štiti i uživa.