DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1897 str. 15 <-- 15 --> PDF |
— 105 — »Šumske koristi mogu se iz šume crpiti samo na temelju pravomoćnih gospodarstvenih osnova (programa«.) U §. 25. z. 0. z, navadja se; »Gospodarstvo na zemljištnih zajednicah mora biti prema trajnoj koristi zajednice« ; odnosno: »U pogledu gospodarstva sa sumarni i šumskimi plohami imaju valjati svi propisi zakona od 26. ožujka 1894. kojim se uredjuje. stručna uprava i šumsko gospodarenje u šumah, stojećih pod osobitim javnim nadzorom. Ova ustanova štiti gospodarstvenu osnovu (program) i riec strukovnjaka. Stoga mnijem, da pravilnik nebi smio ništa u sebi sadržavati, što se tiče načina uživanja u šumi t. j . naročito glede same šumske sječe. Gospodarstvena osnova, sastavljena za šume i šum. plohe, jeste temelj gospodarstva, dočim je temeljna knjiga, temelj pravednoga suuživanja svih koristi; a i nošenja dužnosti (§. 24 z. o. z.). To je pravilo , koje treba da dodje u pravilnik!!! Nastojmo s toga svi, da nam to u pravilnik dodje, jer inače : »Uz najbolju gospod. osnovu a uz pravilnik, koji nije u skladu sa gosp. osnovom, svaki trud šumara jeste uzaludan«. Ako već pravilnik i ne bude imao mnogo da odlučuje o sječi i gojitbi šuma, ipak je pružena prilika, da se u pravilniku osvrnemo na važan objekt zajednice, a to je: b) Pa šn jak. Gore sam istaknuo, da §. 25. z. o. z. odredjuje u pogledu gospodarstva sa sumarni i šumskimi plohami; pod ovima potonjima imamo pako u pogledu gospodarstva razumievati pašnjake. Diljem naše domovine ima pašnjaka na raznom tlu: produktivnom i neproduktivnom; ali mogu reći, većina ih je na absolutnomšumskom tlu, izim onihuPodravini i Posavini. U Zagorju, Primorju, Lici, na Papuku i Krndiji svi su pašnjaci na tlu, koje je većim djelom najprikladnije za uzgoj šume. |