DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1897 str. 9 <-- 9 --> PDF |
- 55 — slieđnjeg prigovora slažem se podpunoraa s nazorom, da ova metoda za šume, koje se prebornom sječom sjeku, nije osobito zgodan, s toga sam u mom prije spomenutom članku zagovarao Hundeshagenovu metodu kao zgodniju, koja se u mnogih prebornih šumah, kao primjerice i kod naših krajiških imovnih, obćina doista i rabi. Isto tako nije ta metoda sasvim shodna za one šume, gdje se najstrožij a godišnja potrajnost zahtieva, kao n. pr. za obćinske šume i gdje je stanje dobnih razreda previše abnormalno, navlastito gdje starih i prestarih za sječu već davno dozrelih sastojina previše ima. Da se medjutim i u tom slučaju nuz redovitu sječu vanrednimi sječami ova metoda shodnom učiniti može, obrazložiti ću drugi puta, te tom prilikom razjasniti vrst i način takove vanredne sječe, kakove su u franceskom šumarenju već davno običajne i kojima je cilj izjednačenje zbiljne zalihe sa normalnom, te koje oni »redukcionom sječom« zovu. „Zaštitna šuma" i „zabrana". »Ueber f or s tgesetz wi d r ige Holzschlager u ng en i n servitutsfreien B a u er u wald n ugeu und das f orst polize ili che Strafverfah ren« von Jul. Sjrutschek. Na kažnjivost postupka šumom uslied neshodne »sječe« odnose se §§. 4. do 8., i 19. i 20. obćeg šumskog zakona. Narušaj §. 4. š. z. može nastati u šumah ravnog položaja — u ravnicah (Flachland): 1. kada, primjerice, u bezvodnih, na daleko razprostirućih se ravnicah sa slabom naslagom zemlje na kamenitoj podlozi, sječemo »čistim sjekom« u velikih sječinah. Uzku sječinu bi susjedna šuma zaštićivala i sjemenom naplodila, dočim u velikih sječinah, uslied podpune insolacije, izsuši tlo, te biljke i sjeme izgine. U takvim prilikama je daljnje plodjenje drva svakako pogibelji izvrženo, a može i nemogućim postati. |
| ŠUMARSKI LIST 2/1897 str. 10 <-- 10 --> PDF |
- 56 — 2. Isti prestupak može se zbiti kod čistog sjeka u ravnici, gdje odnošaji tla nisu na oko tako očevidno loši; kad se, na primjer, nalazi sviežija nu ipak slaba naslaga crnice na dolomitnom vapnu, koje je većeg ili sitnijeg grumenja. Ovakvih stojbinskili odnošaja ima češće u brdovitim predjelima i to u dolovih i brežuljcili Alpa i predalpa. Posljedica ovdje uporabljenog čistog sjeka može podpuni kras biti, jer sunce brzo humus osuši i u prah pretvori, koga kiša sa kamenja izpere. 3. Kad je tlo u ravnicah pjeskulja (Flugsand), tad čistim sjekom nastaje prestupak §. 6. š. z., koj veću kaznu propisuje. I u ovom slučaju bude rečenim sjekom daljnje plodjenje drva pogibelji izvrženo ili onemogućeno (§. 4. š. z.), nu ipak nije narušaj §. 4., već §. 6. š. z., jer nastaje pogibelj, da ovo zemljište uslied čiste sječe »u širokih prostorina« lahko »razrahli « (wird fliegend). Ima i drugih slučajeva prelaza §. 4. u §, 6. kao i u §. 7. š. z. dapače i takovih, da nije moguće svakiputa sjeguruo uztvrditi, spada li stanoviti prestup pod §. 4. ili pod §§. 6. ili 7., koji potonji vazda i §.4. involviraju te su veći stepeni istog §. 4. Prekršaji §§. 6. i 7. nastaju češće, kad iz ravnih predjela u brda dolazimo, te odviše osim od kakvoće tla još i od položaja predjela, i to kod §. 6. od elevacije, a kod §. 7. od inklinacije. Interesantan je ovaj slučaj protuzakonite sječe: Slaba naslaga humusa leži na kamenitoj podlozi grumenja i pećine, a položaj teraina je višj i (hohere Lage), nu slabo nagnut ili dapače i podpunoma ravan. čistim sjekom, ili prekomjernim preborom bude tlo neposrednom djelovanju atmosferilija izvrženo, te i samo gdjekoja jača kiša je dovoljna, da humus podpunoma izpere. Ovi slučaji jesu veoma česti u alpinskih predjelih. Oštećenje objekta jest ovdje veoma veliko, te se kadkada i na daleki svoj okoliš protegnuti može — uu u šumsko-redarstveiiom smislu može ovdje samo o pogibelji ili nemogućnosti za daljnje |
| ŠUMARSKI LIST 2/1897 str. 11 <-- 11 --> PDF |
— 57 — plodjeDJe drva govor biti, te se ovdje mora po §. 4. š. z. postupati, jer položaj, ako i jest višji, nije strm, niti je šuma na »gornjem rubu šumske vegetacije«. Šume položaja i kakvoće §§. 6. i 7. š. z. jesu »zaštitne šume« (Scliutzwald), te zahtjevaju »izvjestni« postupak u gospodarenju, — napram onim »zabranali« (Bannwald), u smislu §;5. 19. i 20. š. z , koje zahtjevaju »osobiti« način u gospodarenju (vidi §§. 24. i 25. provedbene naredbe broj 35633 k zakonu 0 uredjenju šumarsko-tehničke službe kod političke uprave u kraljevinah Hrvatskoj i Slavoniji). Naziv »zaštitne šume« je novije dobe, a nastao je razvitkom šumarske znanosti, i kod nas prvi puta uveden propisi netom oživotvorenog preustrojstva šumarske uprave. U obćem šumskom zakonu nema ovog naziva, nu temelji se valjda na §. 23. u prilikah §§. 6. i 7. š. z. U gore citiranom djelcu tumači pisac veoma precizno pojam rečenih »zaštitnih šuma« i »zabranah«. Pošto §§. 6. i 7. š. z. stanovitu elevaciju i inklinaciju teraina i kakvoću tla predpostavljaju, mogao bi se naziv »zaštitne šume« ili tako tumačiti, jer ove šume imaju svrhu tlo, na kome se nalaze, i položaj, koga zapremaju, štititi; ili pako tako, jer ove šume posebnu zakonsku zaštitu potrebuju; ovo zadnje tumačenje jest i historički postanak naziva. Pojam »zaštitne šume« je na svaki način taj, što je zadaća šume, koju čuvat i (schonen) valja, ta, da tlo i položaj, na kome se nalazi u svrhu uzdržavanja tla i bezprekidne daljnje pomladbe (konstante Wiederverjiingerung), »zaštićuje« (schiitze). »Zaštitna šuma« je dakle stoga tuj, da svoje tlo (Grund u. Boden) odnosno položaj, na kome se nalazi, štiti i uzdrži, a »zabrana« pako (Banmvald) za »osiguranje budi osoba, budi dobra državnoga i privatnoga«, dakle, za zaštitu trećih izvan šume ležećih predmeta. Navedeno tumačenje jest »tehnički-šumsko redarstveno«, nu kraj toga obstoji i drugo tumačenje, naime sa »narodno gospodarskog juridičkog« gledišta, koje se na obćem gradj. zakonu |
| ŠUMARSKI LIST 2/1897 str. 12 <-- 12 --> PDF |
- 58 temelji te koje o pravu šumskog posjednika na odštetu proglasa njegove šume »zaštitnom šumom« ili »zabranom« odlučuje. Djelovanje »zaštitnih šuma« je širje od netom opisanog, jer činjenica, da »zaštitna šuma« ponajprij e svoje tlo i vlastiti položaj štiti, ne izključuje, da ona i obdenito koristi. Usuprot tome pako, »zabrana« nije od obde koristi, — ved jedino onda, ako je podjedno i zaštitna šuma —, ved ima samo neki sasma posebni predmet po potrebi zaštićivati. Uslied toga, pozivno na §. 364. obdeg gradjanskog zakona, dozvoljenu mogudnost stegnuda izvršivanja prava vlastnosti nepripada vlastniku »zaštitne šume« pravo na odštetu — radi ustanova §§. 6. i 7. š. z., dočim onomu »zabrane« pripada takovo pravo, pozivno na §. 365. o. gr. z. §. 24. spomenute provedbene naredbe od 15. srpnja 1895. br. 35633 k zakonu od 22. siečnja 1894. ob uredjenju šumarsko- tebničke službe kod političke uprave u kraljevinah Hrvetskoj i Slavoniji, je vrlo shodno razširio, odnosno protumačio priupadnost šume u »zaštitne šume«, jer navadja, da valja u ove ubrojiti »i šume sterude se u vrelovju potokah i riekah i ljekovitih vodah, kao i one na krasu«, zadnje stoga, jer se pod »popuzinam« u §. 7. š. z. i »odplave« tla razumjevati imadu. Za samo uredovanje pako kod nas u takovih slučajih pogodan je i taj propis rečenog §. 24., što je županijski upravni odbor vlastan ved i na temelju samog obnalaza i izvještaja kr. žup. šumarskog nadzornika glede proglasa koje šume »zaštitnom šumom« izreći. Provedbena naredba cislitavskog ministarstva za poljodjelstvo od 3. srpnja 1873. broj 6953 propisuje izrično u §. 6., da kod svake zgode uredovanja valja one šume ustanoviti, koje se po ustanova §§. 6. i 7. š. z. zaštitnimi šumami trajno smatrati imadu, te kod pronadjenog protupropisnog postupka u takvih šumah valja svagda sa pospješenjem potrebito uredovanje preduzeti. Isti ovi propisi sliede indirekte i iz naše napred spomenute provedbene naredbe. |
| ŠUMARSKI LIST 2/1897 str. 13 <-- 13 --> PDF |
— 59 — Citirano djelce jest uporabom velikog materijala teorije i prakse sastavljeno, te se osobito šumarom polit, oblasti na proučenje preporuča. Julijo V r a n i č a r, kr. županijski šumarski nadzornik. Kratki dodatak razpravi g. profesora Partaša: o postotku, kojim se ukamaćuju glavnice, uložene u šumi."^ K onima razlozima, koje je gosp. profesor Partaš za opravdanje nizkog ukamaćenja glavnica, uloženih u šume, u svojoj nedavno u ovom listu objelodanjenoj razpravi naveo, slobodan sam još sliedeće nadodati, odnosno nadopuniti. U rečenoj razpravi iztaknuto je, da se od nepovoljno situiranih šuma ne može tražiti šumska renta, nu ipak i takove šume representiraju veliku vriednost, koja se ne da novcem izraziti (povoljno djelovanje na oborine, bujice i t. d.). Tu ćemo točku nadopuniti, da još izrazitije pokažemo, da takove šume sbilja veliku vriednost reprezentiraju i da dapače i neku rentu bacaju, ne doduše neposredno šumskoj upravi, nego posredno obcemu gospodarstvu. Kad pogledamo goli kamen strmih briegova, po čijima stranicama se tek ovdje-ondje sabralo nešto humusa, moramo se čuditi, da na tora golom kamenu šuma raste. Raste tu bukva, hrast, omorika, bor itd. protiskavajući si žilje kroz kamenje, te bi čovjek rekao, da tu nema razlike izmedju onih plitkoga i onih dubokog korenja: svaka je vrst drvlja ved zatajala samu sebe, priiagodiv se okolnostima, kako se je prilagoditi dalo — prava slika najsiromašnijeg sloja ljudskog družtva. Da nije te šume, što bi bilo? Bio bi goli kamen. Izbor izmedju te dvije alternative sigurno nije težak; pa kada je tomu tako, smije li * Vidi „Šum. list" od godine 1896. |