DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 2/1897 str. 8 <-- 8 --> PDF |
- 54 6. Ova metoda omoguduje i manje vještom i izkusnom šumarskom str vi čn jak u sastaviti valjanu š um8ko-gospodarstvenu osnovu. 6. Radnje oko uredjenja nisu koncentrirane na jedno vrieme, već su podieljene prilično jednako na svaku periodu, pošto se početkom svake periode imadu točno procieniti samo one sastojine, koje su toj periodi dopitane. Po tom ne pada ni trošak oko uredjenja sasvim na sadanjega vlastnika, več djelomično i na njegove nasliednike, što podpunoma odgovara pravednosti. 7. Radnje oko uredjenja nisu tako mnogobrojne s toga je polag ove metode moguće i nekoliko osnova napraviti u isto vrieme, dok n. pr. polag normalno zališnili samo jednu. Sbog ovih velikih prednosti prihvatili su franceski šumari ovu metodu i s nekimi preinakami ona je i danas vladajuća i propisana metoda za uredjenje šuma u Franeeskoj. Prije spomenuti H. Cotta najviše ju je u Njemačkoj propagirao, dočim ju franceski šumari Lorenc i Parade oko godine 1837. udomiše u Franeeskoj. Da je pako francesko šumarenje, prem jednostavno i konservativno, ipak valjano, priznali su i sami Njemci, našav u svojih novih pokrajinah Alsacije i Lotaringije liepih šuma. T u susjednoj nam posestrimi kraljevini Ugarskoj ovaj je način uredjenja šuma od god. 1879., kad je izdan novi šumski zakon, propisan, a i sam Judeich uzimlje u obzir kod svog »sastojinskog gospodarenja« periodički etat ovim načinom izračunan za kontrolu svoga etata kao t. z. Flachenregulator. Kad sam spomenuo sve velike vrline ovoga načina uredjenja, zahtieva objektivnost, da se spomenu i mane, jer kad takovih nebi bilo, nebi se pokraj nje ostale metode razviti i uzdržati mogle. Medju glavne mane ovoga načina ubraja se ta, da prihod na drvu u pojedinih periodah previše varira, ako je stanje dobnih razreda dosta nepovoljno; ujedno da se u tom slučaju sječna doba pojedinih sastojina previše razlikuje od poprimljene obhodnje i konačno, da ova metoda nije shodna za uredjenje onih šuma, koje se p´ebornom sječom sjeku Glede svih ovih prigovora mora se doista kazati, da su opravdani i to jedanputa više, a drugi put manje. Glede po |