DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1897 str. 7 <-- 7 --> PDF |
— 53 — godina periode i na taj način izračuna godišnji etat. Ovako rade francezki šumari, dapače tako je tamo propisano, pak je to neka reserva, koja se tako koncem peride potrošiti može, a ujedno je neko osjeguranje, ako je godišnji etat povisoko udaren. Kod nešto površnije procjene n. pr. ako samo pomoćju pokusnih ploha opredieljujemo drvnu gromadu sastojina dopitanih I, periodi, biti će najshodnije, da se prirast u račun ne uzme, i tim na put stane možebitnoj nestašici drva u zadnjih godinah periode. Ovako izračunani godišnji etat, može se ili čistom ili oplodnom sječom vaditi iz šume, i to dakako samo iz sastojina doznačenih I. periodi, pak se toga radi napravi specialna sječna osnova za prvu periodu. Obćenita sječna osnova za čitavu obhodnju ili uredjajno vrieme može se izraditi, ali to nije od prieke nužde. Za vrieme Henrika Cotte, dakle početkom našega stoljeća, svagda se je ta obćenita sječna osnova sastavljala, nu sada se do nje mnogo ne drži, pa ju mnogi ni ne sastavljaju, ili ako ju sastavljaju, tada samo sasvim obćenito i u kratko. Iz sveg dosele navedenog vidi se, da je «razšestarenje na periodički jednake sječivne površine» ona metoda, koja ima velike prednosti, a te u kratko jesu: 1. Normalno stanje šuma može se ovom metodom najsigurnije postići. 2. Metoda je jeftina, jer ne zahtjeva osobito točnu dendrometrijsku procjenu šuma, pošto je periodički etat lili produkt površine, a samo godišnji etat unutar pojedine periode ovisan o drvnoj zahhi odnosno i prirastu sastojina toj periodi dopitanih. U tom leži i glavna razlika izmedju «razšestarenja na jednake sječine» i «razšestarenja na periodički jednake sječivne površine». 3. Omogućuje laku i sjegurnu kontrolu samoga gospodarstva od strane vlastnika šume naprama svom šumarskom osoblju i opet zemaljskog šumarskog nadzornog osoblja naprama vlastniku šume. 4. Omogućuje lako preizpitanje sastavljenih šumsko-gospodarstvenih osnova. |