DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 2/1897 str. 6     <-- 6 -->        PDF

— 52 odma
napraviti i skicu, koja će nam dobro poslužiti, kad se
budu sastojiiie pojedinim periodam doznačivale.


Starijim sastojinama valja posvetiti nešto više pažnje, nego
li mladim, a najviše onima, koje taksator misli prvoj periodi
dopitati Pošto je prije, prošav čitavu šumu, pobilježio okularno
podatke za sve sastojine i napravio skicu, može odmah iz te
skice razabrati, gdje se te najstarije i za sječu u prvoj periodi
najzgodnije sastojine nalaze, a znade ujedno iz svojih bilježaka,
koliko ih po prilici imade. Da znade točno kakove su to sastojine
valja ih nakon toga točno izmjeriti, urisati u nacrt
(najbolje kopiju iz katastralne karte) i obaviti za svaku od tih
starih sastojina točnu dendrometrijsku procjenu, jer «razšestarenje
na periodički jednake sječivne površine» zahtjeva u prvom
redu da se dopita svakoj periodi jednaka površina, i to, bilo geometrijsko
jednaka ili reducirana jednaka površina. Pošto je izkustvo
dokazalo da e jednostavnije i shodnije uzeti geometrijsko jednaku
površinu, to je najbolje niti se neobazrieti na razne
bonitete, već ako je šuma vrlo velika, a ima dosta vehkih ra.zlika
u bonitetu, tada podieliti gorje i lošije bonitete prilično jednako
na svaku periodu t. j . tako, da ne budu pojedine periode snabdjevene
samo najboljim, a druge opet samo najgorim bonitetama.


Kada je obavljena točna procjena tih starih sječivih sastojina
tada ih se polag površine toliko I. periodi dopita, koliko
normalno na nju odpada. Za ostale periode ne treba se mnogo
brinuti, jer je za potrajnost u samom uživanju šume dovoljno
skrbljeno time, što im je ostavljena normalna površina.


Želi li se stroga godišnja potrajnost unutar I. periode osjegurati,
tada valja k ukupnoj drvnoj zalihi svih sastojina dopitanih
I. periodi, pribrojiti prirast za pol periode i tako dobije
sveukupni etat za I. periodu. Podieli li se izračunani periodički
etat godinama periode, dobije se godišnji etat.


Nije li se u dvima najstarijima sastojinama dopitanima


I. periodi dendrometrijska procjena osobito točno obavila, neka
se k sadanjoj zalihi tih šuma ne pribraja nikakov prirast, već
neka se jednostavno sadanja zaliha tih sastojina podieli brojem