DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1897 str. 4 <-- 4 --> PDF |
— 50 latio sastavka gospodarstvene osnove, jer je odabrao takovu metodu uredjenja, koja je sama po sebi skupociena. Medju skupociene metode uredjenja spadaju u prvom redu sve tako zvane normalno zališne metode, jer iziskuju sasma točnu procjenu svekolik e drvne zalihe i prirasta. Obavi li se ova procjena točno kako se i mora, biti će osnova kod svakog iole većeg šumskog kompleksa skupa, a to tim više, jer se taksatorne predradnje i geometrijske predradnje točno obaviti moraju, specialno izlučenje i izmjera svih pojedinih sastojina ili odsjeka. Hoće li se pako kod tog posla štediti, obavljaju se tada te geometrijske i taksatorne radnje samo površno, nu od toga malo hasne, osnova će se doduše na papiru činiti valjanom, nu počev u praksi prema njoj gospodariti, doskora će se opaziti njene krupne mane, koje su mnogo puta takove, da ciela osnova svu vriednost izgubi. Opetuju li se ovakovi slučajevi češće, tada nije čudo, da se gubi povjerenje interesovanih krugova u šumske stručnjake i u samu šumarsku nauku. Da ne bude ovakovih slučajeva valja u svih onih prilikah, gdje se hoće na manji trošak ipak do valjane osnove doći, odabrati onakav način uredjenja šuma, odnosno izračunavanja prihoda, koji je jednostavan, da i manje vještom stručnjaku bude lako sastaviti valjanu osnovu, čak i u onom slučaju, gdje se sve geometrijske i taksatorne radnje ne mogu dosta potanko i točno obaviti. Medju ovakove metode uredjenja za visoke šume spada u prvom redu «razšestarenje na periodički jednake sječivne površine*. U mojem članku priobćenom u 9. broju Šumarskog lista od prošle godine, u kojem sam opisao metodu uredjenja šuma, koju držim najzgodnijom za šume stojeće pod osobitim javnim nadzoom, osvrnuo sam se u obće na historijski razvoj nauke o uredjenju šuma i u kratko spomenuo glavne vrsti načina običajnih u praksi za izračunavanje samoga prihoda šuma. Ujedno sam iztaknuo, da se u glavnom dvie glavne skupine metoda razlikovati mogu, i to jedne, kod kojih je etat vezan na površinu a druge, kod kojih se etat izračunava pomoćju drvne zalihe i |