DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 2/1897 str. 38     <-- 38 -->        PDF

— 84 —


Karwinn, darovao je prigodom svoga srebrnoga pira za utemeljeuje mirovinskog
instituta za svoje činovnike svotu od 150.000 for.


Privatni šumski činoTiiiei u Njemačkoj obdržavali su na 30.
listopada t. g. u Lipskom skupštinu, u kojoj se je razpravljalo o mirovinskoj
blagajni za privatne šumarske činovnike. Zaključeno je, da se
upravi molba na sve privatne šumo-posjednike sa pitanjem, da li su isti
pripravni udioničtvovati kod ustrojenja mirovinske blagajne za svoje šumarsko
osoblje. Budud da su mnogi izaslanici došli već sa punomočju
svojih gospoštija, u kojoj se iste izjavljuju, da su pripravne takovo poduzeće
poduprti, to ima izgleda, da će se želja njemačkih privatnih šumara
oživotvoriti.


Snma i ženitlba Herceg Friedrich Christian stariji od Augustenburga
(rodjen 1721., a umro 1794.) izdao je naredbu, polag koje je
svaki ženik prvo svoje ženitbe morao u šumi Norderholz jedan red bukava
posaditi. U okružjima Haberkoppel, Sornpholz i Lilleskov stoje te
bukve još i dan danas u redu poredane, te su se djelomice do orijaša
razvile, od kojih pojedini 35—40 prost, met drva u sebi sadržaju.


Izdašan ribnjak. U ribnjaku grofa Esterhazy-a u Totisu, koji je
250 ha velik, pohvatano je ove godine 1100 q. ribe, te je za iste utrženo
36.500 for. Zadnje tri godine dobiveno je u svemu oko 60.000 f.,
tako da na godinu oko 20.000 for. odpada. Ciene su sliedeće: za šarane,
preko 1.5 klg težke, 80 nč. do 1 for., a izpod 1.5 klg težke 45—80 nč.;
smudji i jegulje 1—1.20 for. po klg. Na milenijsku izložbu poslano je
do 250 Mtz razne ribe.


IzTOZ drva iz Austrije podigao se je ove godine znatno. Veoma
povoljno vrieme zadnjih jesenskih dana bilo je veoma u prilog gradnji,
te usljed toga i potrošku drva. Trgovina sa mekim drvom dosta je povoljna,
akoprem velike ponude prieče, da se ciena popravi. Izvozna trgovina
zadnjih deset mjeseci ove godine prekoračila je prošlu godinu za
2,489.773 q u vriednosti od 7,577.360 for. Na pojedine vrsti robe odpada
taj višak ovako: na gorivo 77.810 q ili 50.341 for.; na gradju
1,146.321 q ili 3,180.311 for., na dužicu 278.292 q ili 1,615.018 for.,
željezničke podvlake 203.313 q ili 448.928 for., piljenu robu 792.280 q
ili 2,894.806 for. Uvoz pako pokazuje višak od samo 424.247 q ili


580.546 for. naprama prošloj godini.
Kameni ugljen kao surogat ogriernog drva. Gjurgjevačka
imovna obćina izdala je g. 1893. iz svojih rovova pravoužitnikoni ukupno
42.4515 metričkih centi kamenog uglja. Od te količine izdano je bezplatno
5666 met. centi, a ostalo uz uplatu pristojba u ukupnom iznosu
od 8491 for. 97 novč.