DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1897 str. 37 <-- 37 --> PDF |
— 83 — biva do 800.000 komada dvo-i trogodišnjih biljaka crnoga bora. Sa danji upravitelj kraškog pošumljivanja kr. nadšumar A. Rosmanit dao si je truda, da predoči sliku krasa u miniaturnoj slici, nastojeć, kako bi svu krašku floru u živim primjerima polag pojedinih pojasa prikazao. Jedan od spomenutih triju članaka posvećen je izložbenim predme tima, potičućim iz šuma aerarskih i investicijonalnih; buduč su ti pred meti jur opisani u ovom listu, ne ćemo se na njih dulje obazirati; isti se tiču većim dielom uporabe šumske i opisa pojedinih vrsti robe, koja se iz hrastovine, bukovine i čamovine dobiva. Najviše su priznanja našli hrastovi izložci iz područja kr. nadšumarskoga ureda u Vinkovcih. Oko tih izložaka vodili su brigu gg. šum. ravnatelj J. Havas, šumarnik Lang, kao i ravnatelj Tiikorjeve pilane u Vrbanji H. Neuhaus. Treći članak bavi se sa izložbom imovnih obćina. Izložci imovnih obćina (krajiških) sastavljeni su po sustavnoj osnovi, prikazujući sveko liko gospodarstveno stanje pojedinih imovina počam od 1873. godine, t. j . od časa, odkako su osnovane. I to je baš ono, što toj izložbi podaje obćenitiju vriednost, dočim su aerarski izložci više manje predmeti, koji jedan s drugim u nikakovoj suvislosti ne stoje, to izložci imovnih obćina imaju statističnu vriednost ne samo za dotičnu imovinu, nego i za svakog šumara, koji hoće da znade, kako je šuma kod pojedinih imovina uređjena i kako se s njome gospodari. Zanimive su razne grafičke tabele, koje nam prikazuju: vrsti drvlja, dobne razrede, drvnu gromadu, prirast, dohodke na tehničkom i ogrievnom drvu, čisti i bruttodohodak u novcu, godišnje proračune, pretičke na drvnoj gromadi i dobiveni novac za iste, broj šumskih šteta i odšteta, uspjehe proriedjivanja, oštećivanja po gubaru u godinama 1889. i 1890. Ovim posljednjim predmetom bave se ponajpače uadšumari Koca u Vinkovcih i Slapničar u Belovaru. Iztiču se i grafičke tabele, sastavljene po Barišiću i Hajeku itd. Jednom riečju, počam od šumskog ogoja, neizključiv ni geologiju i ostale po rast uplivajuće momente, sve do konačnih rezultata šumskog gospodarstva sve je to bud grafički, bud u skrižaljkama prikazano. Nama je veoma drago, da su i strani šumari dosadanji rad i uspjeh naših imovnih obćina onako javno priznali, te želimo, da organi imovnih obćina na tom putu ne sustanu, nego da započeto djelo i dalje usavršuju. Sitnice. Velikodušne podpore i zaklade. Vratislavski knez-nadbiskup kardinal Dr. Gjuro Kopp naredio je, da se svimkolikim uđovam činovnika i sluga, kao i udovara šumskog osoblja mirovina za 25% povisi. — Zemaljski kapetan šlezki grof Larisch-Moennich, posjednik gospoštije il |