DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 2/1897 str. 35 <-- 35 --> PDF |
— 81 Različite viesti. šumske prodaje. Kod kr. nađšnmarskoga ureda u Vinkovcih prodana je sječina D e i sa 2899 hrastovih, 43 jasenovih, 73 briestovih i 31 grabovih stabala, procieujenih na 165.365 for. za svotu od 165.865 for., a dostala ju je tvrdka J. Eissler Briider iz Beča. Na 11. siečnja obdržavana je kod brodske imovue obćine u Vinkovcih dražba na neprodane sječine, te su tom prilikom prodani sliedeći drvosječi: G a r d 0 n dostao M. Gothardi iz Siska za 41.890 for. L u ž č i ć dostao Fritz Kraus iz Beča za 22.100 for. Radjenovc i dostao A. J. Veselinović iz Vinkovaca za 9.796 f. S V e n o-F a 0 V o dostao M. Vuk i sinovi u Budapešti za 21.445 f. A 1 m a š dostao Mohr et Corap. iz Wiirzburga za 9.037 for. Orlja k dostao Premru i Ružička iz Rieke za 27.301 for. HrTatsko-slavonski šumarski paviljon na milenijskoj izložbi opisan u stranim norinama. U strukovnim šumarskim časopisima nije se valjda o nijednom izložbenom objektu toliko pisalo, koliko o našem šumarskom paviljonu. Medju svima iztakao se je bečki tjednik »Oesterreichische Forst- und Jagdzeitung«; on je objelodanio kakovih 5—6 uvodnih članaka o našoj izložbi, od kojih su tri zadnja napisana posvemašnjim poznavanjem naših šumarskih odnošaja, dočim se to o ostalim člancima ne može reci. Dočim su prvi članci površni i preveć obćeniti, to su zadnja tri, potičuća kako se čini od posve druge ruke, puno detailnija a i podpunija. Ta zadnja tri članka ne obaziru se jedino sa onima starima, jur zahrdjalima i nama hrvatskima šumarima već do skrajnosti bljutavima frazama i hvalospjevima o našoj hrastovini, kao da osim jedine prirode, itko na svietu ima kakove zasluge, da su ti hrastovi toli ogromni i liepi. Zato baš polažemo vriednost u ona tri zadnja članka, koja ne govore samo o hrastovini, nego i o na.šem šumarstvu i upravi. Akoprera je i jedno i drugo hrvatskim šumarima dobro poznato, mi ćemo ipak iz tih članaka izvaditi najmarkantnije točke. Nadamo se, da nam naši čitatelji ne će zamjeriti, ako po gdjekoji predmet ponovimo, koji je već u opisu izložbe našeg cieujenog suradnika g. nadšumara P. Barišića napomenut; ima naime u svakoj struci stvari, koje su dosta važne, a da ni malo ne škodi, ako ih čovjek što češće napomene. Hrvatska i Slavonija obuzimaju prostor od 7,390.874 katastralnih jutara, a od te površine odpada na šumište 2,659,326 jutara, ili 36´/o od sveukupne površine. Od toga odpada na 1. državu 500.422 jutara ili 18.8270 2. imovne obćine 750.690 » » 28-23% 6 |
ŠUMARSKI LIST 2/1897 str. 36 <-- 36 --> PDF |
— 82 3. urbarijalne i plemićke obćine te composesorat 350.748 jutara ili IS-lS^/j 4. upravne i mjestne obćiue . 285.305 » » 10.72´*/Q 5. biskupijske i kaptolske . . 51.282 » » 1.92´>j„ 6. manastirske i redovne . . . 12.642 » > 0.487o 7. dionička družtva 33.457 » » l-28"/u 8. privatni posjed 674.780 * » 25.377„ Imovinske šume razdieljene su zakonom od 8. lipnja 1871. na dvanaest imovnih obćina, te sve skupa posjeduju 750.690 rali u procien 128,521.452 for. Te imovine kao i urbarijalei posjeduju ukupnu prištednju od circa osam milijuna forinata gotovog novca, koji je uložen bud u bankama i štedionicama, bud u kupljenim šumskim ili gospodarskim dobrima. Kao što je poznato, uprava državnih i investicijonalnih šuma u Hrvatskoj i Slavoniji podpađa pod vlast kr. ugarskog ministarstva za poljodjelstvo. Usljed toga su svi predmeti, koji su u državnim i investicijonalnim šumama izradjeni, u jednakoj množini kao u hrvatskom tako i u ugarskom šumarskom paviljonu izloženi. Poznato je, da su šume, namienjene investicijonaluoj zakladi, iznašale prvobitno 80.000 jutara i to u bivšoj brodskoj i petrovaradinskoj pukovniji, te da je dohodak istih namienjen raznim komunikacijonalnim i prosvjetnim svrham bivše krajine. Od tih 30.000 rali nalazi se sada još 7700, te će se u smislu c. i kr. naredbe od 15. srpnja 1881. dohodak od toga ostatka upotrebiti ponajviše za osnutak posebnog fonda, kojim će se uzdržavati crkve i župne sgrade, slabo dotirani duhovnici, novogradnje i uzdržanje školskih sgrada, pošumljenje krasa itd. Ukupni dobitak od 1872. do 1895. godine za investicijonalne same iznaša 35,611.919 for., a izdatak 34,031.983 for. Izdatak sastoji se iz sliedećih točaka: Upravni troškovi 672.177 for. Željeznice 20,456.209 « Ceste i mostovi 6,143.298 » Odvodnje u Posavini 3,345.135 » Odvodnje u krasu i uredjenje bujica . . . 1,424.009 » Pošumljenje krasa 435.397 » Škole i crkve 1,005.392 » Osobni putni i ini troškovi 550.361 » Pošumljenje krasa prikazano je na izložbi sa više grafičkih slika tabela; razsadnjak, u kojem se odgajaju biljke za pošumljenje krasa, jeste 2 rali 1320 kvadratnih hvati velik, te se nalazi u sv. Mihalju 595 m. nad morem, predočen je u plastičnom modelu; iz njega se godišnje do |