DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1897 str. 15 <-- 15 --> PDF |
— (il — onaj izraz »najplodovitije tlo« relativan; one su nizine naime najplodovitije »šumsko«, a ne najplodovitije tlo u obće. Tlo naime, koje je godimice 1—2, a puno puta i 4 — 6 mjeseci pod vodom, tlo, na kojem se ne može zimski usjev uzgajati, a taj je, kako je poznato, najvriedniji, takovo tlo kraj svih svojih povoljnih kemičkih sastavina ne može se najplodovitijim nazvati. Nu niesu samo godišnje poplave, koje to tlo čine nesposobnim za zimski usjev, nego i još jedna druga okolnost. Kada bi mi naime u istinu htjeli pretvoriti šumsko tlo u poljodjelsko, bi li mi sbilja time postigli vedu rentu, nego li sa šumskim gospodarstvom? Ja mislim, da ne bi i to iz sliedećih razloga. Poznato je, da je veći dio naših posavskih šuma ne samo izvržen Savskoj poplavi, nego samo šumsko tlo da je tako vlažno, da ga jedina šumska transpiracija čuva od omočvarenja. To nam dokazuju godišnje šumske sječine, koje postanu nakon što su stabla na njima porušena, barem za 10—IS^/o vlažnije, nego što su bile, dok je šuma još stajala. Poznato je takodjer, kojim se redom pojedine vrsti poljskih kultura od sela naprama šumi redaju: najprije su vrtovi, zatim oranice, napokon livade, a iza livada šume. Taj red nije samo slučajan, nego je u jednu ruku uvjetovan narodno-gospodarstvenim zakonima, a u drugu ruku, i to baš u predjelima, o kojim govorimo, i o stupnju vlage, koja postepeno prema šumi sve to veća biva. Kada bi mi dakle htjeli polovicu vinkovačko-mitrovačkih šuma, uzmimo od prilike 55.000 rali, pretvoriti u poljodjelsko tlo, to bi iz gore navedenih uzroka jedino livadarstvo mogli na istomu gojiti. Livadarstvo je, kako je poznato, jedna od najunosnijih poljodjelskih grana, te bi na prvi mah svatko pomisho, da bi pretvorbom šumskoga tla u livadarsko renta toga tla u vis skočila. Nu iz sliedećega ćemo uviditi, da bi se mogli u računu prevariti. Izsječenjem šume ne bi se samo dotična površina omočvarila, nego bi i sadanje, do sume ležeće livade prekomjerno vlažne postale. Trebalo bi dakle najprije znatan kapital za kanalizaciju, odnosno odvodnju uložiti; drugo: troškovi proizvodnje siena narasli bi naprama sadanjim troškovima za 20 |