DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 2/1897 str. 11     <-- 11 -->        PDF

— 57 —


plodjeDJe drva govor biti, te se ovdje mora po §. 4. š. z. postupati,
jer položaj, ako i jest višji, nije strm, niti je šuma na
»gornjem rubu šumske vegetacije«.


Šume položaja i kakvoće §§. 6. i 7. š. z. jesu »zaštitne
šume« (Scliutzwald), te zahtjevaju »izvjestni« postupak u gospodarenju,
— napram onim »zabranali« (Bannwald), u smislu §;5.


19. i 20. š. z , koje zahtjevaju »osobiti« način u gospodarenju
(vidi §§. 24. i 25. provedbene naredbe broj 35633 k zakonu
0 uredjenju šumarsko-tehničke službe kod političke uprave u
kraljevinah Hrvatskoj i Slavoniji).
Naziv »zaštitne šume« je novije dobe, a nastao je razvitkom
šumarske znanosti, i kod nas prvi puta uveden propisi
netom oživotvorenog preustrojstva šumarske uprave. U obćem
šumskom zakonu nema ovog naziva, nu temelji se valjda na
§. 23. u prilikah §§. 6. i 7. š. z.


U gore citiranom djelcu tumači pisac veoma precizno pojam
rečenih »zaštitnih šuma« i »zabranah«.


Pošto §§. 6. i 7. š. z. stanovitu elevaciju i inklinaciju teraina
i kakvoću tla predpostavljaju, mogao bi se naziv »zaštitne
šume« ili tako tumačiti, jer ove šume imaju svrhu tlo, na kome
se nalaze, i položaj, koga zapremaju, štititi; ili pako tako, jer
ove šume posebnu zakonsku zaštitu potrebuju; ovo zadnje tumačenje
jest i historički postanak naziva.


Pojam »zaštitne šume« je na svaki način taj, što je zadaća
šume, koju čuvat i (schonen) valja, ta, da tlo i položaj, na
kome se nalazi u svrhu uzdržavanja tla i bezprekidne daljnje
pomladbe (konstante Wiederverjiingerung), »zaštićuje« (schiitze).


»Zaštitna šuma« je dakle stoga tuj, da svoje tlo (Grund


u. Boden) odnosno položaj, na kome se nalazi, štiti i uzdrži, a
»zabrana« pako (Banmvald) za »osiguranje budi osoba, budi dobra
državnoga i privatnoga«, dakle, za zaštitu trećih izvan šume
ležećih predmeta.
Navedeno tumačenje jest »tehnički-šumsko redarstveno«,
nu kraj toga obstoji i drugo tumačenje, naime sa »narodno gospodarskog
juridičkog« gledišta, koje se na obćem gradj. zakonu