DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1/1897 str. 7     <-- 7 -->        PDF

— 5 —


mnienja, mislim, da ne trebam ni spominjati. Rezultat je ipak
bio taj, da su se na taj način sječine većim dielom
sasma očistile od biele šume, tako da su ostali sami
hrastići.


Prema tomu bio bi dakle gore poželjeni cilj sa dotičnim
paragrafom postignut. Nu sada nastaje pitanje, je li taj način
uzgoja sbilja shodan, i ne protivi li se možda naravi i karakteru
hrastića? U tu svrhu valja da promotrimo narav hrasta.
Drži se i uči se, da je on svjetlo Ijubeća bilina; to je istina
kao što je i to istina, da malo ne sve biline svjetlo ljube, jer
bez istoga ne ima im obstanka. Nu što se tiče onih oznaka
»lichtliebend« i »schattenertragend«, to valja istaknuti, da te
oznake niesu za sve faze starosti pojedinih vrsti drvlja jednake;
hoću tim da kažem, da je stupanj svjetlosti, koga jedna
te ista vrst drvlja u pojedinim razdobjim svoga života potrebuje
posve nejednak i različit, tako da ta razlika može ovdje
ondje više od 50% iznašati. Po mojem mnienju 1 —10 godišnji
hrastić lakše podnaša polusjenu, nego podpuno svjetlo ;*
istom od 10 godine, predpostaviv, da je u sklopu, može se prepustiti
podpunomu svjetlu, akoprem ne možemo prešutiti, da
će on i u polusvjetlu sve do 15—20 godine bez uštrba na svoj
rast napredovati, — i to najviše usljed onoga drugoga svoga
velikoga svojstva, naime da usljed dubokog svog korenja i


sjenu** i mnoga ina oštećenja dugo izdržati može. Ja u obće
niesam upoznao nijednu vrst drvlja, koja bi tako dugo 10—20
godina, podpunu zasjenu podnašati mogla kao hrast. Mi se
možemo u našim još neproriedjenim 30—40 godišnjim mladićima
osvjedočiti, da jur 15—20 cmt. debeo jasenić, ako je zastrt
(nadkriljen) hrastićem, za dvije godine ugine; usuprot hrastić
se probija kroz grane hrastića ili jasena, koji ga je nad


* Vidi XII broj Š. liste 1896. čJanak Etingerov glasom kojega je on odgojio
u pivnici dvogodišnje hrastide, dakle bez svietla.
** Vidi V. Lorene-ovu razpravu, odnosno rezultat iste, koji glasi: ,.Drvlje poraslo
na tlu dobrih fizikalnih svojstva, osobito na svježem rahlom, prilično humoznom
i dovoljno dubokom, odoljeva bolje i uspješnije zasjeni´.